Godina iza nas je protekla bez ijedne optužnice podignute za genocid u Srebrenici koji je u posljednjem ratu učinjen. Majke Srebrenice i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih i njihove želje i nade u 2020. godini usmjerene su samo u jednom pravcu – pronaći i pokopati kosti svoje djece. Jedna od njih je i Hajra Ćatić, koja traži kosti sina Nine Ćatića.
“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad.”
Posljednji put Nino Ćatić, sin Hajre Ćatić, novinar i pjesnik iz Srebrenice, javio se u program Televizije Bosne i Hercegovine 10. jula 1995. godine. Od tada mu se gubi svaki trag. Njegova majka Hajra Ćatić i dalje traga za posmrtnim ostacima svoga djeteta.
– Sve mislim ove godine ću ukopati Ninu, pa ove… I tako evo 25 godina. Ne znam da li ću dočekati, a nije me strah umrijeti, ali da mi je prvo da vidim njegov mezar – priča Hajra.
Hajra Ćatić se vratila u Srebrenicu i u svojoj prijeratnoj kući živi sama. Samo rijetki je posjete. Ali svakog 11. u mjesecu ova majka s još nekolicinom majki iz Podrinja je u Tuzli na mirnom protestnom okupljanju. Podsjećaju na genocid.
– Održavamo mirne proteste u Tuzli dvadeset i nešto godina da upozorimo šta se desilo u Srebrenici i da se ona ne bi zaboravila, da se ubrza ekshumacija i identifikacija – ističe Hajra.
Proces ekshumacije i identifikacije žrtava genocida u Srebrenici protiče sporo, zbog niza faktora koji ih usporavaju. Ove godine obilježava se 25 godina od genocida, stoga su preživjeli, porodice i srodnici žrtava u decembru Memorijalnom centru predali na čuvanje predmete i fotografije iz vremena kada je Srebrenica bila pod opsadom. Žele ih vječno sačuvati od zaborava.
– Pokušat ćemo s nekim institucijama koje se bave ovim ili sličnim poslom napraviti jednu dobru izložbu koja će na što bolji način predstaviti patnju ovih ljudi koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici – kaže Azir Osmanović, kustos u Memorijalnom centru Potočari.
– Još uvijek tražimo oko 1.500 onih koji se vode kao nestali. Dosad je ukopano oko 6.630 žrtava – navodi Hajra Ćatić.
Fotografije i drugi predmeti ubijenih i nestalih u genocidu u Srebrenici, u Memorijalnom centru će vječno svjedočiti o istini, o genocidu koji neki i nakoin toliko godina pokušavaju negirati.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.