Majke djece iz Srbije i Bosne i Hercegovine dijele istu sudbinu kada su u pitanju njihova djeca koja su nestala po rođenju. Vođene majčinskim instinktom godinama traže svoju djecu, jer kako kažu osjećaju da su i dalje živa, da nisu umrla po rođenju, kako su im ljekari najčešće govorili. Danas su se prvi put sastale u Tuzli u cilju razmjene iskustava i pokretanja određenih aktivnosti na pronalasku njihove nestale djece.
Majke beba nestalih po rođenju u porodilištima u Bosni i Hercegovini i Srbiji svoje teške sudbine odlučile su ujediniti i prezentirani javnosti, što je jednim dijelom i ujedinilo region. Kako su nam rekle, njima je najčešće nakon rođenja djece saopćavano da su njihova novorođenčad umrla po rođenju. Tijela beba nikada nisu vidjeli. I tako godinama. Njih hiljade. Majke tvrde da su im djeca ukradena.
”Nas putevi tako i spajaju i dovode. Negdje su ljekari iz Tuzle prešli da rade u Srbiju a neki su išli obrnuto. Znači ubijeđeni smo da je ista ekipa. Mi smo našoj državi dokazali da je krala dejcu. Nama je djecu krala država.”, navodi Ana Pejić članica Udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine.
Iz tog razloga pokrenute su i aktivnosti o osnivanju udruženja roditelja nestalih beba i u Bosni i Hercegovini.
”Mislim da će biti pozitivno da će biti nešto od tog jer mi moramo saznati istinu. Ako je mrtvo nek’ mi daju sve podatke, gdje je ukopano, jer mi imamo nešto u svom srcu i osjećamo da su djeca živa”, ističe majka nestale bebe iz Gornjih Dubrava Dževida Hasić.
”Majka se porodila u Sremskoj Mitrovici, 19. decembra ‘93. Čula je bebu, vidjela je. Sutradan su joj rekli da je beba umrla. Izašla je iz porodilišta bez bebe. Nisu joj dali nikakav dokument.”, navodi Zorica Malić, sestra nestale bebe iz Mladenova.
Majke nestalih beba u narednom periodu žele dokazati da su njihova djeca proglašavana mrtvim, nakon čega su prodavana na crnom tržištu, stoga im je potrebna i podrška javnosti. Nakon sastanka u Tuzli i razmjene iskustava, majke nestalih beba prošetale su gradom, odale počast i položile cvijeće ubijenoj mladosti na Kapiji u maju 1995. godine.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.