BiHPolitikaMeđunarodne strukture traže adresu u RS sa kojom će komunicirati i polako...

Međunarodne strukture traže adresu u RS sa kojom će komunicirati i polako miču Dodika u stranu

To je vjerovatno budući najveći vojno-diplomatski blok na svijetu. EU pokušava na neki način odgovoriti na nove geopolitičke izazove, da ne bi ostala autsajder, a Balkan joj je izvrsna prilika da tu diplomatski i geopolitički EU odrasta, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.

– Kako tumačite posjetu visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federike Mogerini zemljama zapadnog Balkana?

GAŠPAREVIĆ: Višednevna posjeta visoke predstavnice Mogerini zemljama jugoistočne Evrope govori o jednom novom vjetru koji puše iz Brisela prema ovom dijelu Evrope. Primjetno je da Mogerini nije pominjala evroatlantske integracije, nego je samo pominjala uključivanje u EU. To je posebno bilo vidljivo tokom njene posjete Sarajevu, u okviru koje je govorila o strateškoj važnosti za Evropu da se BiH uključi u EU. Ona niti jednom rječju tokom višednevne posjete Balkanu nije pomenula NATO. To je jedan novi način istupa visokih dužnosnika EU u svojim turnejama u jugoistočnom dijelu Evrope. Do sada je gotovo opšte mjesto bilo da se govori o evropskim i evroatlantskim integracijama.

– Šta možemo iščitati iz tog novog pristupa?

GAŠPAREVIĆ: To nam govori da EU pokušava smanjiti otpor srbijanske političk javnosti i političkih elita prema evropskim integracijama. Poznato je da je u Srbiji, a konsekventno tome i u RS, veliko neraspoloženje prema NATO-u, zbog bombardovanja prije više od deset godina. Vjerovatno se tim novim pristupom pokušava privući Srbiju u zapadne intergacije i na taj način je, kolokvijalno rečeno, otrgnuti iz geopolitičkih ralja Rusije.

Na taj način se žele harmonizovati i odnosi u BiH, gdje u FBiH političke elite hoće i u NATO, dok u RS predsjednik Milorad Dodik i njegova vlast ne žele u ovaj savez. Dakle, rekao bih da je to isplanirana i pomno promišljena strategija EU da pokuša na novi način privući ovo nestabilno područje u evropske institucije.

Treba primijetiti da se to događa nakon što Velika Britanija izlazi iz EU i Unija novim pristupom sada pokušava nadoknaditi nedostatak Velike Britanije. Očigledno da je Balkan važno političko tržište za kreatore politike EU.

– Očekujete li da će taj novi pristup biti učinkovitiji u odnosu na dosadašnji, kada su se osim evropskih pominjale i evroatlantske integracije?

GAŠPAREVIĆ: Želio bih vjerovati da se ubrza proces prijema u institucije EU. Međutim, unutrašnji glas me opominje da to neće ići lako. Da bi ste bili strateški primamljivi, morate imati vlastite vojne snage. EU nema svoju vojsku, postoje samo vojske država EU. Istorija pokazuje da su geopolitički rasla i postala važna ona carstva i one države koje su imale snažnu vojsku koja je pratila njihov diplomatski i politički rast.

U ovom slučaju EU nema svoju vojsku, ali se daju primijetiti naznake formiranja, kako se kolokvijalno kaže, evropskog krila NATO-a. Neki već govore da je to buduća Evropska vojska. Moji izvori tvrde da je to proces koji nije u velikoj mjeri prisutan u javnosti, ali da je prilično poodmakao, te da to nije priča koja je na nekom dužem vremenskom periodu, nego intenzivno traje i da bi evropska vojska mogla biti prepoznatljiva već za nekoliko godina. Evropa je okružena ratovima i nestabilnostima, od Ukrajine, Kavkaza, Bliskog Istoka, Balkana.

– Osvrnimo se i na samu posjetu visoke predstavnice Mogerini BiH. Kakav ste utisak stekli o porukama koje je uputila? Čini se da je najupečatljivija ona koja kaže da je BiH napravila impresivni napredak na putu ka EU. 

GAŠPAREVIĆ: Ja baš ne aplaudiram toj njenoj izjavi, jer, prema mom shvatanju, ona poprilično odudara od stvarnosti. Ona je impresivne domete u BiH vidjela u vrijeme kada se ova država proživljava vjerovatno najveću krizu nakon rata. Međutim, visoka predstavnica Mogerini vjerovatno je imala svoje razloge zašto je to tako.

To je diplomatski taktična izjava jer ne treba ispustiti iz vida da je Mogerini samo dan ili dva ranije u beogradskoj Skupštini doživjela neugodnosti gdje se njoj klicalo da se ne vjeruje EU, nego Rusiji. To je sigurno zasmetalo i njoj i evropskim birokratama.

Takođe za vrijeme boravka u Skoplju, njen prijedlog da makedonski predsjednik Ivanov da mandat Zaevu za formiranje Vlade, sadašnji predsjednik Ivanov, za kojeg postoje percepcije da je prilično proruski nastrojen, nije prihvatio. Ona je, uslovno rečeno, doživjela dva neuspjeha – u Beogradu i Skoplju.

Nakon toga, došla je u Sarajevo i pokušala je popraviti utisak, da ne bi doživjela neku neugodnost i u BiH. U tom slučaju, njena turneja na Balkanu mogla bi se posmatrati kao pravi fijasko. Ovako, ipak je popravila utisak na kraju svoje turneje.

– Govorimo li onda o tome kakvu je poruku visoka predstavnica Mogerini htjela da pošalje svojom turnejom ili o stvarnom stanju u BiH? 

GAŠPAREVIĆ: Mislim da se EU traži. Balkan je područje gdje EU pokušava osmisliti svoju, kakvu-takvu, geopolitičku orijentaciju, koje za sada nema. Ni u tradiciji EU nema geopolitičkog načina razmišljanja. Visoka predstavnica Mogerini ipak je u Sarajevu rekla jednu rečenicu – da je “od strateške važnosti za EU”. To je geopolitički instrumentariji,  koji do sada nije bio svojstven birokratama EU.

Posjeta Mogerinijeve BiH i Balkanu može se posmatrati kao jedna vrsta testa za buduće planove EU, nakon što je Velika Britanija izašla iz EU i nakon što je Velika Britanija obnovila svoje savezništvo sa SAD-om. To je vjerovatno budući najveći vojno-diplomatski blok na svijetu. EU pokušava na neki način odgovoriti na nove geopolitičke izazove, da ne bi ostala autsajder, a Balkan joj je izvrsna prilika da tu diplomatski i geopolitički EU odrasta.

-Kako tumačite izjavu predsjednika RS Milorada Dodika da usvojeni mehanizam koordinacije nije profunkcionisao, a imajući u vidu značaj mehanizma u procesu EU integracija? 

GAŠPAREVIĆ: Izjave predsjednika RS Dodik, prije svega, namijenjene su njegovoj izbornoj bazi. On pazi da ih ne razočara izjavama, koje bi u njihovim ušima odzvanjale premekano. Dodik u svojoj izbornoj bazi mora držati intenzitet političke snage ili privida političke snage.

Međutim, treba primijetiti nešto drugo, odnosno da se mimo Dodika odigravaju neki politički procesi koji se, možda, u medijima ne primjećuju. Recimo, problem rafinerije u Brodu dogovorila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. Dodika u toj priči uopšte nije bilo. On se sada pokušava ubaciti u tu priču, međutim, to je riješeno mimo njega.

Isto tako, primjećujemo da i opozicija u RS okupljena oko SDS-a i Mladena Ivanića sve nemilosrdnije politički atakuje na Dodika, vjerovatno otkrivajući da njegovo političko vrijeme polako ističe. Sada u RS teče proces stvaranja nove političke klase koja bi komunicirala sa EU i međunarodnom zajednicom, a Dodika se u tome uopšte ne dira. Stoga će u tom kontekstu trebati posmatrati i buduću sudbinu mehanizma koordinacije, koji je do sada bio predmet sporenja. Prema mojoj procjeni, međunarodne strukture traže adresu u RS sa kojom bi lakše riješile tu priču i polako miču Dodika u stranu.

– U kojoj mjeri posjeta visoke predstavnice Mogerini može uticati na smanjenje političkih tenzija u BiH, imajući u vidu da su gotovo svi predstavnici bh. stranaka nakon sastanka davali blago optimistične izjave?

GAŠPAREVIĆ: Sigurno se može govoriti o pozitivnim učincima posjete visoke predstavnice Mogerini BiH, što se očituje i u izjavama koje su nakon razgovora sa njom dali političari, a koje nisu bile međusobno konfrontirajuće. Međutim, ja u tome dodjeljujem plus EU i Mogerinijevoj, koja nije pominjala teme koje bi mogle izazvati nove konfrontacije, a jedna od tih tema je NATO. Nepominjanjem NATO-a, kolikvijalno rečeno, dobija se rukovodstvo RS na stranu EU. Na taj način, EU ima razloga da kaže kako i ona na Balkanu već sada igra neku geopolitičku igru i da se uključuje u geopolitičku utakmicu, a da pri tome ne dolazi u konflikt niti sa Srbijom niti sa RS. U tome je važno primijetiti da je Mogerinijeva vrlo pažljivo vagala svaku svoju riječ, ne pominjući NATO, jer ovaj savez žulja srpsku političku klasu sa obje strane Drine.

vijesti.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE