Ministar Zukić o reformskoj agendi, krizi vlasti u FBiH, problemima privrednika…

Gost Dnevnika plus na TV1 bio je federalni minista razvoja, poduzetništva i obrta Visočanin Amir Zukić.

Vlada FBiH je usvojila reformsku agendu koja proističe iz britansko – njemačke inicijative. Šta je agendom predviđeno i na koje se oblasti konkretno odnosi?

Ne bih baš detaljno mogao reći šta se u agendi nalazi, jer to do četvrtka ne možemo saopćavati, ali možemo reći osnovne crte. Radi se o agendi koja je rezultat dugotrajnog rada značajnog broja stručnjaka, a prije svih premijera FBiH Fadila Novalića i njegovih saradnika, a u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama, prije svih Svjetskom bankom i MMF-om, te EBRD-om. Satkan je dokument koji predstavlja kompilaciju reformi koje treba uraditi u ovoj i početkom naredne godine. I to u sinergiji Vijeća ministara, Vlade FBiH i Vlade RS. Sastoji se od šest poglavlja koja su u vezi s stvaranjem boljeg ambijenta za bolje zapošljavanje, rasterećenje i olakšavanje funkcionisanja privrede.

Kako je agenda uopšte nastala?

Rezultat je velikog broja sastanaka, razgovora, konsultacija…velikog broja kako međunarodnih tako i domaćih stručnjaka. 11. Maja na Jahorini je održan završni skup gdje su predstavnici Vijeća ministara i entitetskih vlada sastavili neku konačnu formui ovog dokumenta. Završnica treba biti u četvrtak kada treba biti potpisan.

Kada počinje provedba?

Odmah. Imamo već određeno kašnjenje zbog političkih problema koji se odražavaju na funkcionisanje Vlade. Tako da smo već danas imali na dnevnom redu program Vlade za period njenog trajanja. Iz tog programa će se izvući program za 2015. i prvi kvartal 2016. godine. bez obzira na sve probleme koje imamo, provedba faktički počinje odmah. Već na sljedećoj sjednici ćemo imati program za tekuču godinu kada će se tačno pozicionirati glavne tačke agende i koje se tiču novih zakona iz oblasti rada, javne uprave, socijalne zaštite…

Koji je period u kome će se provoditi?

Tokom 2015. i prvi kvartal 2016. godine, su rokovi koji su dati u agendi. Neke teže reforme, koje traže duži perioid, vjerovatno će se protegnuti i u 2017. godinu.

Na koji način će građani osjetiti primjenu agende i svih procesa koji su u njoj sadržani?

Kratkoročno se ne mogu očekivati efekti jer svaka ozbiljna mjera u početku može proizvesti i određene probleme. Dugoročno će se stvoriti pretpostavke za zapošljavanje. Jedna od ključnih stvari je da se siva zona i veliki broj neprijavljenih radnika tako što će godinu, dvije biti oslobođeni plaćanja obaveza i na taj način stvoriti pretpostavke da oni poslodavci, koji iz nekog razloga, objektivnih ili subjektivnih, nisu prijavljivali radnike, da ih prijave. Smanjit će se porezi i doprinosi. Ići će se na ekvivalenciju, smanjit će se porezi i doprinosi na platu, ali će se istovremeno uključiti u poresku osnovicu topli obrok, regres i sve što do sada nije bilo oporezovano. Intencija je da te obaveze, koje se sada kreću između 70 i 72 posto, padnu na 50 posto. Naravno, za to treba vremena i paralelno s tim treba stvoriti pretpostavke da se dramatično smanji jkavna potrošnja. Možda je to i najvažnija mjera. Da se obezbijedi da cijena svakog građanina, to jest njegova participacija u finansiranju javne potrošnje, bude manja. S druge strane, da taj višak koji će se eventualno stvoriti u budžetu, više ide na kapitalne investicije i stvaranja infrastrukturnih pretpostavki, te samim tim otvore vrata stranim investitorima i obezbijedi veće ulaganje domaćih i stranih investitora. Sve te pretpostavke možemo ostvariti ako obezbijedimo političku stabilnost i sigurnost za ulaganje. Tome ne ide u korist ova drama koja je napravljena oko ove Vlade FBiH. Ona nema realno utemeljenje. U protivnom, ove mjere neće biti svrsishodne.

U javnosti su prisutna oprečna mišljenja o tome ko dobija a ko gubi provođenjem ovih reformi. Hoće li i za koga biti bolne ove reforme?

Sigurno će u prvoj fazi biti bolne. Zato što funkcionišemo u jednom zadatom ambijentu koji treba mijenjati. Evazija prije svega kao ozbiljan problem poslijeratnog razdoblja opterećuje BiH. Mislim da bi joj trebalo stati u kraj. Svi oni koji nisu poslovali dobro sigurno neće se osjećati dobro, ali dobro je za društvo, za građane. Dugoročno, za nezaposlene, za mlade, će se stvoriti pretpostavke za pravi reformski put i da iz stagnacije krenemo u zonu rasta.

Može li kamen spoticanja biti novi zakon o radu? Sindikat mu se oštro protivi tvrdeći da umanjuje prava radnika.

Jako se puno priča površno. Nikada se ne govori o konkretnim činjenicama koje se nalaze u zakonu o radu. Smišljena je univerzalna rečenica koja je tačna – ovaj zakon o radu treba obezbijediti zaštitu dobrih radnika od loših poslodavaca ili dobre poslodavce od loših radnika. To se treba obezbijediti korektnim ugovornim odnosom gdje će svako biti u situaciji da poštuje ugovorne odredbe i u slučaju da ih nepoštuje da na jedan efikasan i kratak način, bez velikih sudskih procesa, taj ugovor bude raskinut. Ako novi zakon to donese onda će i vrednovanje radnika i neradnika biti jednostavnije. Ali i dobrih i loših poslodavaca.

Sve ovo lijepo zvuči, ali kako provesti na terenu?

ZUKIĆ: Neće biti jednostavno. Jedini pravi način je da počnemo pričati o zakonu o radu. Za sada „puškaramo“. Osnovno je da se sastane, a u planu je, Ekonomsko – socijalno vijeće i da ispregovara, te dovede do forme koja treba da ide u zakonsku proceduru. Mislim da će biti puno manje problema nego sada dok se verbalno kritikujemo.

Dotakli ste se teme stanja i problema u funkcionisanju Vlade FBiH. Misnisti iz DF nisu prisustvovali sjednici. Svoje opoziciono djelovanje provode na neki način. Kako prevazići ovu krizu?

Jako mi je žao i iznenađen sam jer ako smo se dogovorili o reformi i ako ona ide svojim tokom, onda da to padne zbog neke Uredbe kojom ne bi odlučivalo ministarstvo nego Vlada i da to bude razlog krize, mislim da nema smisla. Ova reformska agenda pokazuje koliko imamo važnijih i planiranih stvari koje trebamo uraditi i oko kojih se trebamo i svađati i dogovarati. Nije mi drago ni zbog stranih investitora koji ovo sve doživljavaju dramatičnije nego što je to u naravi. Mi u funkcionisanju Vlade, onom neposrednom, nemamo toliko problema koliko zbog toga što se puno izlazi u javnost zbog određenih populističkih i radilaknih izjava. Recimo, DF je rekao da će učestvovati u radu Vlade ali neće podržati na Parlamentu, da bi danas rekli da neće učetvovati i nisu došli na sjednicu, a da će podržati na Parlamentu. ne znam šta je treće, ali mislim da je vrijeme da se strasti stišaju i da se presaberu svi učesnici, da sjednu ponovo za sto. Mislim da ova Vlada, sa svim pripremljenim dokumentima, ima prostora i mogućnosti da radi. Na kraju, imamo dovoljno problema u ovim dokumentima, kojima se trebamo baviti, da se ne bavimo time kakav ćemo utisak ostaviti u javnosti.

Hoće li SDA i HDZ moći održati funkcionalnost Vlade i provesti reforme bez DF-a, ako oni ostanu pri svom stavu?

Mislim da hoće, mada bih intimno volio da se to ne desi tako i da dođe do sporazuma. Ako ne, onda će se vjerovatno morati postići neki drugi dogovor. Postoji čvrsta opredjeljenost da se ide u reforme. Nemamo alternative. Previše vremena je potrošeno i u ovih 60 – 70 dana efikasnost Vlade je mogla biti veća. Stvorene su pretpostavke da budemo bolji u narednom periodu.

Koliko ovo sve utiče na rad vašeg ministarstva?

Utiče na rad svakog ministarstva jer smo i mi u pripremi određenih aktivnosti. Imamo dva projekta koji su sada aktuelni, a tiču se poslovnog ambijenta i pomoći malim i srednjim preduzećim i obrtu. Imamo program podsticaja gdje se daju određena grant sredstva za mlade, za žene, za male firme koje kreću i imaju razvojne projekte. Taj program je u fazi pripreme. Trebao bi do kraja juna da bude na Vladi, a onda da ide na javni poziv, te redovnu proceduru prijavljivanja, vrednovanja i dodjele sredstava. Radi se oko 5,5 miliona KM. Imamo i program kreditiranja, gdje Vlada od 2007. ima 4,5 miliona KM akumuliranih sredstava za kreditiranje malih i srednjih preduzeća. Ove godine je planirano da se doda još 2 miliona i to je ukupno 6,5 miliona. Radi se o veoma povoljnim kreditima, s dva posto kamate, gdje je uključena i obrada kredita. Dvije godine grace perioda i pet otplate, znači ukupno sedam. Krediti su dobrodošli svima koji žele da rade i otvaraju nova radna mjesta. Nadam se da problemi neće usporiti proceduru u koju smo ušli.

Kako namjeravate poboljšati poslovni ambijent?

Puno je spornih tačaka u poslovnom ambijentu. Moramo obezbijediti administrativne barijere jer je veliki broj nedobronamjernih ljudi u javnoj upravi. To ću govoriti i kao neko ko dolazi iz realnog sektora i ko se do jučer susretao s tim problemima. Moramo stati u kraj tim barijerama i korupciji koja je s tim u vezi. Promjenom određenih propisa kada su u pitanju zakoni koji određuju rad javne uprave. Pripremaju se promjene i kada je u pitanju zakon o stranim ulaganjima. Zatim i zakon o privrednim društvima ima nekih problema. Zatim i određene porezne olakšice o kojima sam govorio. Zatim u lojalnijoj konkurenciji, to jest boljem radu inspekcije i stvaranju istih uslova za poslovanje bez obzira na veličinu, djelatnost ili lokaciju firme. To je jedan veliki posao koji nije jednostavan. Imamo pripremljene agende i nalaze se u ovoj agendi. Detektovano je sve što treba promjeniti. Da bi se to uradilo trebat će nam i pomoć međunarodne zajednice. To će biti ozbiljan katalizator svih procesa. Pokušat ćemo da iz faze verbalnog uđemo u fazu konkretnog i nadam se da ćemo to uspješno uraditi.

Vodite resor za mala i srednja preduzeća. S kakvim se ti privrednici problemima susreću i kako im namjeravate pomoći?

ZUKIĆ: Imam sretnu ili nesretnu okolnost da sam radio tamo, tako da znam da je pregršt problema. Osnovni je šta proizvoditi i kako to prodati. Još ako je to nešto što se ne može plasirati na domaće tržište, mora se izvoziti i zadovoljiti sve međunarodne standarde i carinske barijere. Tako da je problema puno. Upravo ovo što sam govorio sadrži aktivnosti koje bi im trebale olakšati život. Uvijek je tržište utakmica, tako da dosta će i od njih samih zavisiti.