Ova godina bi mogla da bude rekordna u pogledu odlaska naših ljudi u inostranstvo, prije svega u Njemačku, bez obzira na to što će novim zakonom o useljavanju biti pooštreni određeni uslovi zaposlenja u ovoj državi, poručuju iz agencija za posredovanje pri zapošljavanju u Njemačkoj.
Objašnjavaju da se novim zakonom otvara veća potražnja za kvalifikovanim radnicima širom svijeta, dok je stari bio usmjeren samo prema Zapadnom Balkanu, koji je u velikoj mjeri već ostao bez ljudskih resursa.
Na godišnjem nivou Njemačka će odobravati minimalno 200.000 viza, gdje će šansu za odlazak, svakako, i dalje vidjeti mnogi naši radnici.
Podsjetimo, stari zakon će važiti do 31. decembra, a novi će početi da se primjenjuje 1. marta 2020, pa će u ovoj godini doći do preklapanja, odnosno paralelnog apliciranja i odlaska u Njemačku.
“Sasvim je sigurno da će tokom ove godine otići više građana po uslovima starog zakona. Naime, ambasada Njemačke u Sarajevu, trenutno, obrađuje kandidate koji su za vizu konkurisali još u prvom kvartalu 2018. Pitanje je da li će građani koji su aplicirali prošle i ove godine uopšte stići na red do kraja 2020. Činjenica je da se građani i dalje interesuju i opredjeljuju za odlazak iz BiH. Uzrok je sve manje finansijske, a sve više psihološke prirode, jer ne žele više da žive i rade u zemlji gdje su značajno poremećeni sistemi vrijednosti. Drugi najvažniji motiv jeste želja da djeci obezbijede bolji život i sigurniju budućnost”, kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz specijalizovane agencije za nostrifikaciju diploma i zapošljavanje „VBM Agentur Minhen“.
Kaže da je tokom prošle godine, samo putem ambasade, u Njemačku iz BiH otišlo oko 23.000 ljudi.
Objašnjava da su na listi najdeficitarnijih zanimanja i dalje u vrhu njegovatelji i medicinari, IT stručnjaci, profesionalni vozači, građevinski radnici, kuvari, konobari, varioci, CNC majstori, instalateri za grijanje, trgovci, pomoćno radno osoblje u gastronomiji i hotelijerstvu.
“Po novom zakonu, kod većine zanimanja potrebna je nostrifikacija diplome u Njemačkoj, da bi ljudi mogli aplicirati za vizu, a traži se izričito kvalifikovana radna snaga. Nostrifikacija diploma košta od 100 do 600 evra za srednje škole, a za neka VKV zanimanja i do 1.300 evra. Nostrifikacija trenutno u prosjeku traje od dva do pet mjeseci, ponekad i duže, a poslodavac, kada uplati 411 eura, može da ubrza ovaj proces. Generalno, tražiće se i viši nivo znanja jezika, za šta je potrebno priložiti sertifikat. Po novom zakonu, za posao mogu konkurisati i nedeficitarna zanimanja. Ovo su neke od razlika između starog i novog zakona”, ističe Vidić.
Prema njegovim riječima, novi zakon će posebno ići “na ruku” IT stručnjacima, jer oni jedini ne moraju imati diplomu, ali moraju dokazati radno iskustvo.
“Tu su i trgovci, koji se do sada nisu vodili kao deficitarna zanimanja, a trenutno je ogromna potražnja za njima. Novi zakon “na ruku” ne ide profesionalnim vozačima, jer vozač kamiona, na primjer, mora imati diplomu i znanje jezika A2, a vozač autobusa B2. Pomoćna radna snaga, odnosno polukvalifikovani i nekvalifikovani radnici, nisu uopšte obuhvaćeni novim zakonom. Dakle, po novom zakonu se traži izričito kvalifikovana radna snaga – kaže Vidić.
Visoko.co.ba / Srpskainfo.com
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.