Među uzročnike ogromnih zagađenja zraka, koja se dešavaju posebno u zimskom periodu, osim industrije, kao i domaćinstava koja koriste čvrsta goriva za zagrijavanje, spadaju i vozila koja se koriste i voze po bh.cestama.
Institut za privredni inženjering iz Zenice svake godine radi statističku analizu podataka dobivenih na osnovu obavljenih tehničkih pregleda obavljenih u FBiH.
Prezentirani podaci su dobiveni na osnovu obavljenih tehničkih pregleda u Federaciji BiH, koji se uglavnom uz manje iznimke obavljaju jednom u toku godine, što odgovara uz moguće manje odstupanje broju vozila.
Diplomirani inženjer Instituta i vještak saobraćajne struke Muhamed Barut otkrio je brojke vozila u Federaciji BiH koja koriste obična benzinska i dizel goriva, kao i broj vozila koja koriste tečni naftni gas (LPG) i komprimovani prirodni gas (CNG).
Po broju vozila na ovaj pogon itekako zaostajemo za Evropom, ali raduje činjenica da ih je sve više, kao i vozila na električni pogon koja su evidentirana u Federaciji BiH prilikom obavljanja tehničkih pregleda. – Najzastupljenija vozila u Federaciji BiH su naravno popularni „dizelaši“ i njih je preko 441.000, dok je vozila na benzinski pogon skoro 150.000. Kada pogledamo ove brojke, broj vozila iz prošle godine koja ne koriste ove vrste goriva je mizeran, međutim evidentno je povećanje. Tako smo prošle, 2016. godine, zabilježili skoro 11.000 vozila koja koriste BENZIN/LPG. U Federaciji BiH imamo i vozila prije svega autobuse, koji koriste CNG kao pogonsko gorivo ili kao alternativno gorivo benzinu ili dizelu, dok su u malom broju evidentirana i tzv. hibridna vozila sa izabranom vrstom goriva BENZIN/ELEKTRIČNI (112) i DIZEL/ELEKTRIČNI (19). Također, evidentirana su vozila čisto na ELEKTRIČNI POGON (11), koja nemaju nikakvu štetnu emsiju – ističe Barut.
U Federaciji BiH je otvoren veći broj punionica LPG gorivom i nema problema mobilnosti takvih vozila. Međutim, problem je mali broj punionica za CNG i vozila na električni pogon. Vjerovatno povećanjem broja ovakvih vozila krenuće se u izgradnju većeg broja ovakvih punionica – konstatira Barut.
Kao pozitivan primjer ističe se Tuzla u kojoj vozila gradskog prijevoza pokreće komprimovani prirodni gas. – Tuzla je pozitivan primjer koji bi trebali slijediti svi veći gradski centri, koji imaju javni gradski prijevoz. Naime, autobusi gradskog saobraćaja koriste CNG kao pogonsko gorivo ili kao alternativno gorivo benzinu ili dizelu i takav način upotrebe prijevoza trebali bi slijediti i Sarajevo, Mostar, Zenica i drugi bh.gradovi. – zaključio je na kraju Barut iz Instituta za privredni inženjering Zenica, za Dnevni avaz.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.