Naslovnica ZDK Na cestama u ...

Na cestama u ZDK sve manje nesreća, ali broj tragedija i nepažnja učesnika u saobraćaju i dalje veliki problem

384
Foto: Ilustracija

Broj saobraćajnih nesreća u Bosni i Hercegovini svake godine je sve manji, te je tako u protekle dvije godine broj nesreća na bh. cestama smanjen za 1.688, prema podacima bh. automoto kluba (BIHAMK). Ipak, broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama i dalje je problem koji zabrinjava saobraćajne stručnjake i policijske službenike.

Tako je, recimo, na području Zeničko-dobojskog kantona tokom 2018. godine zabilježeno 20 tragičnih ishoda saobraćajnih nesreća, dok tokom prvih deset mjeseci 2019. godine taj broj iznosi već 16 stradalih.

Brojni uzroci utječu na nastajanje nesreća, a najčešće je riječ o neprilagođenoj, nepropisnoj ili nedozvoljenoj brzini, nepropisnom preticanju, nesposobnosti za vožnju koja se najviše ogleda u konzumaciji alkohola i psihoaktivnih supstanci, ali veliki procent uzročnika zauzima i loša putna infrastruktura ili naprosto nepostojanje bilo kakve infrastrukture.

Kovačević: Četiri puta više ljudi strada u nesrećama, nego od oružja

Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke i stručnjak za cestovni saobraćaj pojasnio je za Visoko.co.ba da problemi sa kojima se suočavaju bh. vozači moraju čekati na donosioce odluka u vezi sa projektima izgradnje cestovne infrastrukture, kako bismo napokon dobili sigurno okruženje za vožnju, koje često utiće na nezgode koje se dešavaju.

“Još od 2016. godine postoji opredjeljenje Ujedinjenih nacija da se broj saobraćajnih nezgoda u svijetu smanji za 50 posto, jer najviše traumatskih smrti nastupa u cestovnom saobraćaju. Ako uzmemo primjer da milion ljudi traumatski nestane tokom godine na planeti, od toga je 360.000 poginulih u cestovnom saobraćaju, dok statistika ukazuje da četiri puta manje ljudi pogine od oružja. Dakle, UN je zbog toga zatražio rješavanje problema u saobraćaju i svijet mnogo radi na tome, no kada je riječ o nama siguran saobraćaj ne možemo očekivati bez infrastrukture. Mi takvo nešto nemamo, nas je stepen motorizacije uveliko premašio i čekamo jednu božiju milost šta će se desiti”, istaknuo je Kovačević.

Kako nam je pojasnio, pored veoma loše cestovne infrastrukture u BiH, osnovni problem čini i veliki stepen motorizacije, koji pokazuje da u BiH na jedno vozilo dolaze 3,3 stanovnika. Primjerice, u Istanbulu ovaj stepen iznosi 5,3 stanovnika na jedno vozilo, što pokazuje da je BiH bogatija od Turske, barem kada je riječ o vozilima.

“Također, loša cestovna infrastruktura u BiH je, nerijetko, razlog nastanka nezgoda. Prije svega zbog nedostatka ograda oko rijeka, provalija, vještačkih jezera, zatim nedostatak mreža na zasjecima, nedovoljno dobro urađene rekonstrukcije i modernizacije na magistralnim i regionalnim pravcima, dosta crnih tačaka. Nedostaju nam obilaznice oko velikih gradova, spore trake na usponima za teretna vozila. Dakle, mnogo je nedostataka, te mi što hitnije moramo raditi na izgradnji brzih cesta, autocesta, na rekonstrukciji i modernizaciji postojeće regionalne i magistralne mreže, a u gradovima na brzim cestama i na rješavanju mirujućeg saobraćaja”, dodao je Kovačević.

Prevencijom, obukom vozača i akcijama policije do sigurnijih cesta u BiH

Ipak, s obzirom na trend smanjenja saobraćajnih nesreća u ZDK-u, gdje je tokom 2018. zabilježeno 4.202 nesreće, dok je u prvih deset mjeseci 2019. godine taj broj drastično smanjen na 2.492 nesreće, istražili smo na koji način policijski službenici ovog kantona utječu na promjenu trenda povećanja broja nesreća.

Kako su nam pojasnili iz MUP-a ZDK-a, znatno intenzivirane aktivnosti u segmentu bezbjednosti saobraćaja, gdje je glavni fokus stavljen na prevenciju nastanka samih nesreća, doprinijeli su smirivanju situacije.

“Intenzivnijim prisustvom policijskih patrola na magistralnim putevima, povećanjem broja lokacija na kojima vršimo mjerenje i kontrolu brzine kretanja vozila i zavođenjem pojačanih kontrola u saobraćaju, nastojimo da smanjimo broj prekršaja i krivičnih djela u saobraćaju, te samim tim smanjimo rizike nastupanja saobraćajnih nezgoda. To u konačnici doprinosi unapređenju stanja bezbjednosti u saobraćaju, a također na ovaj način nastojimo zadržati pozitivan trend smanjenja broja poginulih i povrijeđenih u nesrećama”, kazali su nam iz MUP-a.

Kao primjer intenziviranja aktivnosti navedena je općine Breza, u kojoj je ove godine zabilježeno 46 saobraćajnih nesreća, u kojima su dvije osobe smrtno stradale. U oba slučaja, nesreće su nastale zbog nepoštivanja saobraćajne signalizacije, a ishod takvih odluka učesnika u saobraćaju jeste smrt jednog putnika i jednog pješaka. To govori o činjenici da krivicu za saobraćajne nesreće ne snose uvijek samo vozači, nego da postje i drugi faktori.

Uz ove akcije policije, iz BIHAMK-a dodatno upozoravaju da je potrebna i velika opreznost, ali i obuka svih učesnika u saobraćaju, kako bi se broj saobraćajnih nesreća na bh. cestama zaista smanjio na minimum. To je, ističu, posebice važno u periodu od 15. novembra, kada nastupa zimski period na cestama u našoj zemlji i regiji.

“Svi vozači moraju biti oprezni i redovno kontrolirati ispravnost svojeg vozila. Provjeriti imaju li gume dovoljnu dubinu profila i da li je pritisak zraka u gumama odgovarajući, u zimskom periodu potrebno je koristiti ulja manjeg viskoziteta, zbog zgušnjavanja na niskim temperaturama. Također, potrebno je provjeriti tekućinu u sistemu za hlađenje, kapacitet akumulatora, ali i potrebno je da svi budu u potpunosti spremni i odmorni za vožnju. To podrazumijeva da nisu pod utjecajem alkohola i narkotičkih sredstava, izbjegavanje svih radnji koje nas mogu ometati tokom vožnje, npr. slanje SMS poruka, razgovor putem mobilnog telefona, šminkanje. I najvažnije je da poštujemo sva saobraćajna pravila i propise, posebno one koji se odnose na ograničenja brzine, te da prilagodimo našu vožnju trenutnim uslovima na cesti”, zaključili su za Visoko.co.ba iz BIHAMK-a.

 

*Tekst autorice Šejle Šehić nastao je u okviru projekta “Omladinski novinari na putu ka profesionalnoj karijeri”, koji zajednički realiziraju Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj “Zora” iz Zenice i redakcija portala Visoko.co.ba.

Projekt je podržan od USAID-ovog Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP), a kojeg implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Otvorena mreža.

 

Visoko.co.ba/Šejla Šehić

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.