Prema podacima Ujedinjenih nacija, 700.000 žena, djece i muškaraca svake godine postanu žrtve trgovine ljudima, a procjenjuje se da zarada ostvarena od trgovine ljudima dostiže i do 60 milijardi eura. Jedan od najčešćih oblika trgovine ljudima su maloljetnički brakovi. Najviše ih je zastupljeno među pripadnicima romske populacije, a taj problem je u posljednje vrijeme u BiH sve izraženiji.
Najmlađa udata djevojčica, Romkinja ima svega 12 godina. Ovo nije jedini slučaj u Bijeljini, koja ima najveće romsko naselje u BiH. Pod izgovorom da je to “dio romske tradicije” posljednje vrijeme, tvrde, sve je češća pojava maloljetničkih brakova.
“To nije romska tradicija i molim svih da to prenesu, romska tradicija nije da se uda djevojčica od 14 godina koja treba u školskoj lupi da sjedi, a ne da bude domaćica u nekoj kući”, rekla je Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja, Bijeljina.
“Nažalost, to je sklapanje posla, uzima se novac što ima elemente trgovine ljudima kako najčešće ta djeca i završe i pitamo se da li i roditelji koji sklapaju te brakove znaju koja je pozadina svega toga”, kaže Dragan Joković, predsjednik UG za promociju obrazovanja Roma ‘Otaharin’.
Riječ je, tvrde, o krivičnim djelima, i onome što društvo mora da osudi. Upućen je i apel svim sugrađanima da prijavljuju takve slučajeve.
“Procedura postoji. Mi kao NVO prijavljujemo Centru za socijalni rad, oni policiji i onda oni riješavaju dalje, mi kao nevladina organizacija nemamo mogućnost nikakvu reagovati na to i to mi je jako žao”, kazala je Sabira Hašimović, predsjednica Udruženja žena Romkinja, Bijeljina.
Za različite projekte namijenjene romskoj populacuji, Grad Bijeljina godišnje izdvaja 150.000 KM. Predstavljen je i revidirani Akcioni plan za Rome, u okviru kojeg su jasno definisani programi, mjere, aktivnosti i indikatori.
“Lokalni akcioni plan je na pet godina, obuhvaćeno je pet oblasti: pored zdravstvene i socijalne zaštite, obrazovanja, stambeno zbrinjavanje, kulturno-istorijsko nasljeđe, jezik, Tu su indentifikovani problemi u svakoj oblasti mjere aktivnosti za riješavanje tih problema”, rekao je Ljubiša Stanišić, predstavnik kancelarije za nacionalne manjine u Bijeljini.
“I ono što smo mi predložili je da se nakon mandantnog isteka tog lokalnog akcionog plana da se nakon pet godina radi na evaluaciji tog plana, kako bi mogli da vidimo šta se za to vrijeme implementiralo i je li se išta od toga realiziralo”, rekla je Vildana Džekman, predstavnica Fondacije CURE.
Akcioni plan finansiraju grad Bijeljina, Ministarstvo za ljudska prava BiH, Karitas, kao i brojni donatori.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.