Nakon restauracije Kalavun Jusuf-pašina Kuršumlija džamija zvanično će biti otvorena u nedjelju, 5.maja, kako se očekuje otvaranju će prisustvovati veliki broj vjerskih i državnih zvaničnika Turske i Bosne i Hercegovine. U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Maglaj svečana ceremonija otvaranja bit će upriličena na Trgu Alije Izetbegovića, ispred Kuršumlije džamije u nedjelju od 11.45 sati. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu džamija je bila teško oštećena, ali je zahvaljujući švedskoj fondaciji “Kulturno nasljeđe bez granica” odmah nakon rata počela njena sanacija i konzervacija. Švedska SIDA izdvojila je milion KM za obnovu kupole, šerefeta te zamjenu oštećenog stuba, a nakon toga općina Maglaj i Vlade Federacije i ZDK uložile su oko 320 hiljada KM u daljnju obnovu.
Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj – TIKA uložila je nešto više od miliona KM u treću i četvrtu fazu restauracije i konzervacije na zaštiti i očuvanju ovog nacionalnog spomenika kulture nulte kategorije, dok je izvodjenje radova povjereno firmi USRA iz Burse. Nakon opsežnih istraživačkih radova, džamija je oslikana baš kao i u vrijeme kada je izgrađena, o čemu svjedoče i neki originalni ornamenti koji su otkriveni.
Jedinstvena džamija po mnogo čemu
Kalavun Jusuf-pašina džamija Kuršimlija u Maglaju jedan je od najvrjednijih spomenika kulture u Bosni I Hercegovini. Po mnogima, biser je osmanske arhitekture i jedna od najljepših potkupolnih džamija u našoj zemlji. Ime je dobila po kuršumu, odnosno olovu, jer je njime bila i pokrivena. Vjerovatno ni sam vakif, Jusuf Paša Budimlija ili Maglajac, nije bio svjestan značaja I poruke koja je ostavljena ovim velikim zdanjem. Tačan datum gradnje se ne zna. Pretpostavlja se da je građena između 1535. i 1563.godine, kada se pominje njen vakuf, pa bi se može računati da je neku godinu iza toga džamija već bila sagrađena. Dosta elemenata čini džamiju jedinstvenom ne samo u Maglaju i u Bosni I Hercegovini nego i u svijetu. Ona potiče iz tzv. ranog “stambolskog perioda klasične arhitekture”, iz vremena Mimara Sinana koji je napravio najljepše džamije u Istanbulu i Osmanskom carstvu. Vjerovatno je i ovdje, neki njegov učenik, bio glavni graditelj.
visoko.ba/maglaj.net
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.