Naslovnica ZDK Kultura Nakon obnove,...

Nakon obnove, 5. maja svečanost otvaranja Kuršumlija džamije u Maglaju

33

Nakon restauracije Kalavun Jusuf-pašina Kuršumlija džamija zvanično će biti otvorena u nedjelju, 5.maja, kako se očekuje otvaranju će prisustvovati veliki broj  vjerskih i državnih zvaničnika Turske i Bosne i Hercegovine. U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Maglaj svečana ceremonija otvaranja bit će upriličena na Trgu Alije Izetbegovića, ispred Kuršumlije džamije u nedjelju od 11.45 sati. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu džamija je bila teško oštećena, ali je zahvaljujući švedskoj fondaciji “Kulturno nasljeđe bez granica” odmah nakon  rata počela njena sanacija i konzervacija. Švedska SIDA izdvojila je milion KM za obnovu kupole, šerefeta te zamjenu oštećenog stuba, a nakon toga općina Maglaj i Vlade Federacije i ZDK uložile su oko 320 hiljada KM u daljnju obnovu.

Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj – TIKA uložila je nešto više od miliona KM u treću i četvrtu fazu restauracije i konzervacije na zaštiti i očuvanju ovog nacionalnog spomenika kulture nulte kategorije, dok je izvodjenje radova povjereno firmi USRA iz Burse. Nakon opsežnih istraživačkih radova, džamija je oslikana baš kao i u vrijeme kada je izgrađena, o čemu svjedoče i neki originalni ornamenti koji su otkriveni.

Jedinstvena džamija po mnogo čemu

Kalavun Jusuf-pašina džamija Kuršimlija u Maglaju jedan je od najvrjednijih spomenika kulture u Bosni I Hercegovini. Po mnogima, biser je osmanske arhitekture i jedna od najljepših potkupolnih džamija u našoj zemlji. Ime je dobila po kuršumu, odnosno olovu, jer je njime bila i pokrivena. Vjerovatno ni sam vakif, Jusuf Paša Budimlija ili Maglajac, nije bio svjestan značaja I poruke koja je ostavljena ovim velikim zdanjem. Tačan datum gradnje se ne zna. Pretpostavlja se da je građena između 1535. i 1563.godine, kada se pominje njen vakuf, pa bi se može računati da je neku godinu iza toga džamija već bila sagrađena. Dosta elemenata čini džamiju jedinstvenom ne samo u Maglaju i u Bosni I Hercegovini nego i u svijetu. Ona potiče iz tzv. ranog “stambolskog perioda klasične arhitekture”, iz vremena Mimara Sinana koji je napravio najljepše džamije u Istanbulu i Osmanskom carstvu. Vjerovatno je i ovdje, neki njegov učenik, bio glavni graditelj.

visoko.co.ba/maglaj.net

 

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.