Nepobitna je činjenica da je život, koji smo unazad par mjeseci vodili, u jednom trenutku morao stati zbog virusa koji uopće ne mari za našu ekonomiju, zdravstvo, obrazovanje ili bilo šta drugo. Međutim, poslovne, školske ili bilo koje druge obaveze se neće obaviti same i unatoč lošim okolnostima moramo im pristupiti odgovorno i strpljivo.
Za Visoko.co.ba piše: Hana Bašić
Putem medija saznajemo kako su se snašli političari, medicinski radnici, sportisti i brojne slavne ličnosti, a oni pred koje je također stavljen veliki izazov jesu svakako školarci. Nastava kakvu su poznavali u vrlo kratkom roku u potpunosti je zamijenjena online nastavom. Ekran kompjutera zamijenio je sveske, tastatura olovke i gumice, a video poziv učionice. Do kada će obrazovanje funkcionisati na ovaj način i da li će se učenici moći vratiti u svoje klupe do kraja školske godine još uvijek nije poznato. Ono što je sigurno jeste da je vrijeme koje najmlađi provode kod kuće, na sigurnom, iskorišteno na najbolji mogući način.
Kako su se mladi Visočani snašli u ovom novom načinu sticanja potrebnog znanja?
Princip rada je drugačiji u skoro svakoj školi i nastava se odvija na različitim platformama, neki koriste Microsoft Teams, neki Google Classroom, neki Zoom, neki pak komuniciraju sa profesorima putem društvenih mreža. Svi su pronašli način koji im, u skladu sa njihovim mogućnostima, najbolje odgovara. Visočki srednjoškolci su sa nama rado podijelili svoja mišljenja i iskustva sa izvođenjem nastave na daljinu.
Učenica drugog razreda Medrese “Osman ef. Redžović” Amna Kustura otkrila nam je kako se ona snalazi.
“Uglavnom se nastava odvija na principu video poziva, u koji su uključeni svi učenici, a profesori se javljaju iz učionica u medresi. Nastava počinje u 9 i traje do 13 sati, časovi traju po pola sata, sa velikim odmorom i malim odmorima. Regularno nas profesori ispituju i dobivamo ocjene. Nastava funkcioniše bez ikakvih problema, te većina nas više voli ovakav način rada, nego da nam samo šalju zadaće. Većinom su pozitivne kritike na nastavu i sviđa nam se ovaj princip, ali je i malo naporno. Svi se slažemo da nam mnogo nedostaje medresa i jedva čekamo da se vratimo”, kazala je za Visoko.co.ba Amna.
Dok učenici medrese više komuniciraju usmeno sa svojim profesorima, učenici ostalih srednjih škola to više rade na pismeni način. Profesori i njihovi učenici koriste video pozive, ali mnogo rijeđe.
Jedan od učenika drugog razreda Gimnazije “Visoko” Ismail Dedić smatra da je ova vrsta nastave još uvijek u procesu usavršavanja, ali vjeruje da bi u bliskoj budućnosti mogla postati jedan neizostavni dio obrazovanja.
“Ova vrsta nastave za mene predstavlja jedan korak bliže budućnosti. U našoj školi je online nastava tekla glatko i imali smo osjećaj kao da zapravo i idemo u školu. Zadaće su učestalije nego što su bile prije, ali to učenicima pomaže pri savladavanju gradiva, jer sada nemamo direktan odnos sa profesorima i nemamo nekoga ko će na nas prenijeti neko znanje. S jedne strane to može biti loše zbog učenika koji su navikli na takav način rada, ali s druge strane, učenici imaju mogućnost da istražuju po internetu i samim time lakše pamte lekcije. To je zato što oni moraju izdvojiti svoje vrijeme i uložiti truda da bi otkrili i naučili nešto novo”, dodao je Ismail.
Mnogi učenici, ali i brojni profesori, do sada nisu imali prilike steći znanje u oblasti informatike i računarstva, te nisu bili svjesni šta im sve virtuelni svijet može pružiti. Praćenjem online nastave su svi koji su u to uključeni usput mogli naučiti mnogo toga nevezanog za nastavni plan i program. Kako se ovaj proces odvijao i u Mješovitom srednjoškolskom centru “Hazim Šabanović” rekao nam je učenik drugog razreda Adi Zahirović.
“Proces izvođenja online nastave mi se dopada, no ipak ne može ni približno zamijeniti standardno izvođenje nastave. S obzirom na to da naš kanton prije situacije sa širenjem pandemije koronavirusa nije ulagao u razvijanje sistema online nastave, mogu reći da funkcioniše iznimno dobro. Naravno to što 95 posto učenika ne želi učiti ne možemo promijeniti, pa se tako interakcija svede na minimum minimuma. Ali konkretno za one koji žele učiti moguće je adektavno usvojiti gradivo i ovim putem”, istaknuo je ovaj Adi.
On je iskoristio ovu priliku da sa nama podijeli i svoje kritike:
“Loše je što nije pronađen način za vrednovanje truda učenika, pa se takve stvari prepuštaju individualno profesorima. Također, loše je što pojedini profesori šalju gradivo koje na redovnoj nastavi ne bi uspjeli obraditi za vrijeme nastavne jedinke”.
Za kraj smo pitali učenicu Franjevačke klasične gimnazije za njen stav u vezi sa izvođenjem nastavnog procesa “na mreži”.
“Koristimo Google Classroom i imamo u potpunosti isti raspored časova kao i u školi, samo ovaj put to ide na daljinu. Profesori su jako tolerantni, trude se učiniti sve da nam olakšaju cijelo stanje u kojem se sada nalazimo. Drago mi je što su se potrudili učiniti nam ovaj cjelokupan proces zanimljivim i što imamo mnogo interaktivnih aktivnosti u toku jednog školskog dana”, zaključila je za Visoko.co.ba Adha Kargić.
Nadamo se da će iskustva učenika i profesora sa nastavom na daljinu u budućnosti još bolje funkcionisati i da će svi nedostaci popraviti. Također, želimo da svi učenici nakon ovog perioda nastave nizati brojne uspjehe u oblasti znanja i nauke i nadamo se da će ove generacije uspjeti vratiti nam sve ono što nam je ovaj virus odnio.
*Tekst autorice Hane Bašić nastao je u okviru projekta “Omladinski novinari na putu ka profesionalnoj karijeri”, koji zajednički realiziraju Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj “Zora” iz Zenice i redakcija portala Visoko.co.ba.
Projekt je podržan od USAID-ovog Programa za osnaživanje nezavisnih medija (IMEP), a kojeg implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i Otvorena mreža.
Visoko.co.ba/Hana Bašić
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.