To barem smatra Senad Kapo, dugogodišnji ribolovac i potpredsjednik Udruženja građana “Bistro”. U razgovoru za Klix.ba, Kapo je iznio niz problema sa kojima se ljubitelji ribolova i rijeka susreću iz godine u godinu.
Užasne slike pomora riba i zagađenja su, naravno, i problemi građana BiH uopće, ali njihova nebriga i nemar u skladu sa ignorisanjem nadležnih organa rezultira činjenicom da su ribiči oni rijetki koji zaista brinu o našim najvažnijim rijekama.
“Butila nije dovoljna. To je jasno jer kolektor skuplja 70 posto fekalnih voda što znači da 30 posto i dalje ide u Miljacku. Također, prečistači ne postoje na Palama i Mokrom i ne postoje prečistači u slivu rijeke Željeznice, a velika prijetnja biodiverzitetu su i kanalizacione vode individualnih objekata. Problem su i ilegalni kanalizacioni priključci koji su rezultat ilegalne izgradnje objekata. Opet, ovo su samo pobrojani problemi, a nama treba sistemsko rješenje”, rekao je Kapo čije je udruženje korisnik ribolovnog prava na Bosni u Ilijašu.
“Tamo se uz rijeke grade farme životinja gdje kompletan otpad odlazi u Bosnu, a inspekcija zatvara oči. Mi ih pozovemo, a ne dobijemo informaciju dokle je šta došlo”, objašnjava Kapo.
On se prisjeća da je rijeka Bosna poslije rata bila puna ribe – pastrmke i lipljena koji je pokazatelj čistoće rijeke. Danas je, kaže Kapo, ona baruština u kojoj pastrmka nije ulovljena u toku iznad Rimskog mosta.
“Mi smo 2015. godine radili ribolovnu osnovu, što je glavni dokument kojem prilagođavamo aktivnosti upravljanja vodama i ribljim fondom. Rezultati su pokazali da je onečišćenje izazvalo bakterijske infekcije na ribama. Dalje, u jezeru Modrac smo ustanovili da u mesu ribe postoji tri puta više teških metala nego što je normalno. Ali na tome je priča stala – nikad niko nije napravio detaljniju analizu, svi su nas pobijali kao da smo to lažirali, a niko nije otišao da to provjeri i da vide šta je istina. To je urađeno još 2012. i niko nikada nije provjerio taj nalaz”, kazao je Kapo koji dalje objašnjava kako se zagađenost Modraca i njegovog živog svijeta oslikava na čovjeka.
“Ta riba (u Modracu, op.a.) ne može biti jestiva, a ona se prodaje na pijacama i niko na to ne reaguje! U Bosni još nismo radili analizu mesa ribe, ali se nadam da će se ona desiti uskoro i mislim da će ona pokazati ni ta riba nije jestiva”, upozorava Kapo.
Situaciju u rijeci Bosni ilustruje situacijom koju je primijetio u starom meanderu.
“Tamo postoji zeleni kolektor fekalnih voda. Manje je bakterija u fekalnoj vodi koja izlazi iz kolektora nego bakterija u samom meandru. To je kuga i kolera, što bi rekla jedna veterinarska inspektorica”, rekao je Kapo.
Što se tiče Miljacke, tvrdi Kapo, u njoj postoje ribe, ali i one su sigurno zagađene što će naknadno biti provjereno budućim analizama. Činjenica da uz Miljacku veći dio godine provode ptice kao što su patke a nerijetko i galebovi, govori da bi bolesne ribe mogle utjecati na širi živi svijet.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.