Nina Šćepanović: Vrijeme je da očistimo svijet

Zahvaljujući dugogodišnjem radu i zalaganjima dr.Osmanagića, Visoko je već duži niz godina jedna od velikih svjetskih turističkih lokacija. Iz različitih razloga, turisti, iz svih krajeva svijeta, dolaze kako bi posjetili Bosanske piramide, tunele, park “Ravne 2” i pri tome uživali u prirodnim bogatstvima Visokog.

Pored neobičnih i vanvremenskih instalacija koje se nalaze u parku “Ravne 2“, ovaj park pruža i uživanje u prelijepom prirodnom ambijentu. Dokumentarni film o parku „Ravne 2“ je na dvadesetom Međunarodnom festivalu turističkog filma „The Golden City Gate“ u Berlinu, službeno proglašen jednim od pobjednika u kategoriji „Umjetnost i kultura“.

Riječ je o tome „da je nekadašnji zapušteni prostor, sada već davna prošlost i postaje sve više, jedan ljepši, prirodni, a sada već i šumski prostor, koji uz prateće sadržaje daje osjećaj jedne prave male oaze mire, prirodne oaze usmjerene protiv stresne svakodnevnice, koja nije poštedjela nikoga od nas i polako nas uči da barem za vrijeme boravka u ovim kompleksima, nekako postajemo bolji ljudi,“ objasnio je nadasve veliki zaljubljenik u prirodu,a onda i dipl.ing. biologije Elvedin Šabanović, dodajući kako je društvo u 20. i 21. stoljeću „sve više zaboravilo ili zaboravlja na značaj prakse formiranja zelenih površina u nasljenim područjima.“

Borba za zaštitu okoliša

Podižući veliki park pod nazivom “Ravne 2”, dr. Osmanagić, istovremeno je i konceptualizirao primjer razvijene ekološke svijesti i samim time pozitivan model ophođenja prema prirodi. Na cjelokupnoj teritoriji parka nalazimo 140 spremišta za različite vrste otpada od kojih na njih 60, čitamo poruke sa dvojezičnim natpisom “čuvajmo prirodu” ili „save the nature“. K tome još, u parku se nalaze i posebne posude za reciklažni otpad.

Takve poruke, takvi interni argumenti, vidljivi okom pridodaju i na pozitivnom ekološkom doprinosu dr.Osmanagića našem gradu. Slično mišljenje dijeli i ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, Arnel Isak, koji je pri posjeti parka „Ravne 2” izjavio:

„Prirodu moramo da čuvamo i ovdje se zaštiti životne okoline pridaje zaista značajna pažnja, a što je vidljivo i po aktivnostima i sadržajima koje smo vidjeli i obišli.“

Park „Ravne 2“ je doista izuzetan primjer kako se treba ponašati prema svemu što nas okružuje,ali i adekvatan primjer borbe za zaštitu okoliša koji treba slijediti kako bi Visoko napredovalo u ekološkom, a onda i u turističkom smislu. Očuvanje i zaštita okoliša, ali i propagiranje istog su neosporni argumenti zbog kojih se djelo dr.Osmanagića mora priznati i kao borba za zaštitu okoliša. Takvo zalaganje je priznao i ministar Arnel Isak, rekavši:

”Vidim kako se gospodin Osmanagić bori za zaštitu okoliša.”

Pješačka staza „Piramida“

Šume Bosne i Hercegovine su svojom ljepotom oduvijek impresionirale, kako obične ljude i zaljubljenike u prirodu, tako i šumarske stručnjake, bez obzira odakle dolaze i sa kojom namjerom borave u njima. Shodno tome, prije otprilike mjesec dana, radnici Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ su očistili nekoliko kilometara crnogorične, ali i bjelogorične šume i tu napravili 5,5 km dugu pješačku stazu pod nazivom “Piramida”. Važnost i značaj šume, ali i zelenih površina objasnio je dipl.ing biologije Elvedin Šabanović rekavši:

„Sada kada se u parku „Ravne 2“ uspostavljaju i duge pješačke staze, trebamo znati da šume imaju višestruko značenje, turističko, rekreativno, estetsko, ali i ekološko, pa prema tome i šumski kompleksi u „Ravne 2“.

Objasnivši kako je „Ravne 2“ prostor koji obiluje čistim zrakom sa većim količinama vode, dodao je i da šuma pozitivno djeluje na ljudsko zdravlje jer „ponajprije, služi kao utočiste za bijeg od užurbane i stresne svakodnevnice.“

Put na kojem se danas nalazi pješačka staza „Piramida“ je bio zakrčen, obrastao i nelako prohodan, dok danas staza je očišćena i otvorena za sve ljubitelje šetnje, hajkinga i rekreacije. Međutim, kako zemljišni posjed na kojem je staza formirana nije u vlasništvu Fondacije „AP BPS“ javlja se problem čišćenja i održavanja staze. Naime, „staza još nije ni krenula da se koristi u punom obimu, a već vidimo one koji nagrđuju ovo što radimo,a ovdje govorimo o manjini, malom broju ljudi, ali i mali broj ljudi može napraviti puno štete“, objasnio je dr.Semir Osmanagić s velikom nadom u glasu da će se taj isti broj ljudi osvijestiti i razmisliti o svojim postupcima.

„Kao što mi ostavljamo mlađima ovu planetu, tako će i oni ostaviti generacijama iza njih“, dodao je dr. Osmanagić u svom YouTube videu pod nazivom „Ko čisti pješačku stazu ‘Piramida’?“, a isti video završio je s pitanjem: „Zar nije lijepo da živimo u ljepšem okruženju sa zelenilom i da je sve čisto oko nas?“

Potpuno volonterski, prijatelji i saradnici Fondacije „AP BPS“ na čelu sa dr.Osmanagićem, iz ljubavi prema prirodi, okupili su se i očistili kompletnu stazu s nadom da će ih u ovome podržati nadasve lokalno pa onda i bh.stanovništvo jer staza pripada svima i samo zajedničkim snagama se može i očuvati.

„Moramo sačuvati šume za svoju djecu, unuke i one koji se tek trebaju roditi. Moramo sačuvati šume za one koji ne mogu govoriti u svoje ime, poput ptica, životinja, riba i drveća.“ (indijska izreka)

Radnici Fondacije „AP BPS“ očistili staro pravoslavno groblje u Sarajevu

Na svom FB profilu supruga Semira Osmanagića, Sabina Osmanagić napisala je: „Staro pravoslavno groblje iznad Pionirske doline, na putu za Kromolj, godinama niko ne održava jer se od 1968. tu niko ne sahranjuje. I ja sam mislila da je ovaj zapušteni dio, ustvari dio Pionirske i tek sam prije dvije godine kroz šikaru i smeće ugledala nadgrobni spomenik. Zvala sam tada SPC da pokrenemo akciju čišćenja, jer je ovo staro groblje dio historije Sarajeva s predivnim, kamenim spomenicima. Nažalost, standardna priča, nema se para, nema se s čim.“

Na svu sreću, Sabinu i dr. Semira Osmangića, takav odgovor nije obeshrabrio, te su pozvali dvanest svojih radnika iz Fondacije i dana 25.04., započeli čišćenje groblja koje će trajati nekoliko dana. U planu akcije je i pranje starih spomenika, ali i krečenje voćki. Akciju je podržalo i osoblje pravoslavne crkve iz Sarajeve i uputilo riječi zahvalnosti cjelokupnom kolektivu Fondacije koji je učestvovao u radu. Ovim direktnim angažmanom na polju zaštite okoliša, Fondacija „AP BPS“ je započela akcije čišćenja, ne više samo na teritoriji grada Visokog, nego i glavnog grada BiH, Sarajeva.

Volonteri iz svih krajeva svijeta čiste Visoko

„Vrijeme je da očistimo svijet“, parola je nove inicijative Fondacije „AP BPS“ koja bi ove godine slavila svoj petnaesti rođendan u duhu zaštite okoliša. Jedan od projekta, koji je trebao biti implementiran sa volonterima/kama od mjeseca juna ove godine, je i uvođenje „Eko-dana“ u Visokom, gdje bi se svake druge sedmice čistio drugi dio grada.

„Eko-dan“ ne bi bio ograničen samo na volontere/ke i uposlenike/ce Fondacije nego bi bio otvoren za sve pojedince/ke, nevladine organizacije, udruženja i škole da dođu i da se priključe u pokušaju vraćanja pravih boja prirodi. Nažalost, kako je situacija s korona virusom nastupila na globalnom nivou, vrlo je moguće da će se ovaj projekt implementirati tek sljedeće godine, 2021. godine, kada slobodno putovanje ponovo otpočne što će omogućiti i dolazak većeg broja volontera/ki.

Spomenuti projekti i akcije, nisu jedini na kojima dr.Osmanagić radi kako bi zaštitio i očistio okolinu Visokog i šire, ali su možda najbolja prezentacija njegove borbe za očuvanje okoliša.

Bilo da ste jedni od onih koji se slažu sa historijskim aspektom djelovanja dr.Osmanagića ili ne, njegov angažman na polju očuvanja prirodnog bogatstva je nešto što se ne može osporiti, ali i nešto na čemu bi mu stanovništvo grada Visokog trebalo biti zahvalno. Od močvare napraviti veliki nagrađivani park od 65.000 kv.metara, a za koji se ulaz ne naplaćuje, od zapuštene šume napraviti dugačku pješačku stazu, te se boriti za lijepo i čisto Visoko nije lagan posao. Najmanje što građanstvo Visokog i okolice može uraditi kako bi ovaj posao učinio lakšim jeste obratiti pažnju na vlastito ophođenje prema prirodi.

Visoko.co.ba/Facebook Semir Osmanagich