Nivo govora mržnje u Bosni i Hercegovini je sve veći

Činjenica je da je govor mržnje već odavno postao svakodnevnica kako u javnom
govoru, tako i na društvenim mrežama u BiH, te zahtjeva stalnu borbu i
prevenciju širenja. Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih
(“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je projekat
finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao
dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske
organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.
Primarna ciljna skupina ovog projekta su mladi u Bosni i Hercegovini, s
potencijalom i spremnošću za pozitivne društvene promjene. Kroz ovaj projekt
učesnici imaju priliku povećati svoje znanje i kapacitete u medijskoj pismenosti i
biti će obučeni za suzbijanje govora mržnje, lažnih vijesti i diskriminacije,
istovremeno promičući slobodu izražavanja u svojim zajednicama, radnim
mjestima i medijima.
Ovaj projekat bavi se problematikom govora mržnje i lažnih vijesti u javnim
medijskim prostorima u BiH bazirajući se na nekoliko ključnih dimenzija:
zakonodavstvo, medijska pismenost, kao i praćenje, izvještavanje i
sankcioniranje.
U petak, 18.- og juna, u hotelu Evropa je održana konferencija povodom
prezentiranja rezultata istraživanja, kao jednog od segmenata projekta.
Konferenciji je prisustovala i Njena Ekselencija zamjenica ambasadorice

Kraljevine Nizozemske gđa Mina Noor, savjetnica premijera FBiH gđa Dženana
Karup-Druško te mnogobrojni gosti.
Radi se o najvećem i najsveobuhvatnijem istraživanju problematike govora mržnje
koje je rađeno na prostoru Bosne i Hercegovine. U projektu je direktno
učestvovalo više od 3.000 ljudi koji su bili ispitanici, sagovornici, saradnici kao i
aktivisti.
Istraživanje je obuhvatilo tri segmenta: istraživanje govora mržnje u medijima,
prikupljanje podataka od pravosudnih institucija u BiH, te javna anketa među
građanima.
Voditelj istraživanja je bio dr. Safet Mušić, dok je profesorica Zlatiborka Popov-
Momčinović primarno bila angažovana na segmentu pripreme i realizacije javnog
anketiranja.
Kod prvog segmenta istraživanja (analiza medija) stotine stručnjaka i aktivista
prikupljali su i analizirali proteklih mjeseci sadržaje više medijskih portala u BiH,
kao i naloge na društvenim mrežama Facebooku i Twitter za portale koji nemaju
forume za komentarisanje, detektujući govor mržnje u novinskim člancima kao i
komentarima na njih.
Istraživanje je pokazalo da su žrtve govora mržnje u BiH različite skupine: etničke
i vjerske grupe, LGBT populacija, migranti i drugi.
Govor mržnje u medijima najviše šire sagovornici medija (42%), zatim političari
(30%), javne ličnosti (18%) ali katkad i sami novinari (10%).
Govor mržnje preko komentara uglavnom (oko 90 posto) plasiraju nepoznati
komentatori, a taj govor mržnje po pravilu proizvodi i kontrareakciju, te dovodi
do novih primjera govora mržnje.
Prikupljanje podataka od pravosudnih institucija u BiH je bio drugi segment
istraživanja a nailazili smo na poteškoće u procesu dobijanja relevantnih
podataka, jer pojedini sudovi i tužilaštva nisu imali obavezu da vode evidencije za
određene predmete. Evidentirano je svega 13 osuđujućih presuda za govor mržnje

u BiH, od čega su samo dvije zatvorske kazne, a preostale su uslovne kazne, za
posmatrani period od 2015. do 2020. godine.
Anketa je bila posljednji dio istraživanja gdje je sudjelovalo 1.000 ispitanika sa
prostora cijele BiH i ispitanici prepoznaju da je govor mržnje najprisutniji u tzv.
novim medijima. Uprkos tome, čak 64% nije ništa preduzelo ovim povodom, a ako
je bilo reakcija najviše se radilo o iskazivanju na društvenim mrežama na ovaj
problem (33%). Oko 12% navodi da se obratilo samom mediju (novinaru ili
uredniku), 3% navodi da se obratio policiji i novinarskim udruženjima, a nešto
manje od 3% Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) odnosno Vijeću za
štampu.
Od oktobra 2018. do oktobra 2020. nije postojao niti jedan dan bez govora mržnje
u medijima Bosne i Hercegovine, pokazalo je istraživanje.
Govor mržnje u Bosni i Hercegovini prešao je crvenu liniju, i krajnje je vrijeme da
se poduzmu adekvatni koraci od strane države kako mržnja s digitalnih platformi
ne bi eskalirala i odvela društvo u krug nasilja i u zločine iz mržnje.