Novalićev finansijski plan B: Kaiš će stezati povratnici, poljoprivreda, sport, kultura

Zbog izostanka 200 miliona KM sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te dodatna 54 miliona KM od Svjetske banke, koji su u ovoj godini bili planirani u budžetu, Federalna vlada sačinila je informaciju u kojoj nagovještava rebalans budžeta koji će uskoro izraditi.

Ova informacija, usvojena na prošloj sjednici, nije bila za javnost, ali “Avaz” je uspio doći do tog dokumenta u kojem se, praktično, već sada otpisuje mogućnost usaglašavanja pisma namjere zajedno s vlastima RS, a samim time i novog aranžmana.

Prva linija

– Evidentan je rizik da se preduslovi iz pisma namjere ne ispune u skladu sa planiranom dinamikom, a to bi imalo direktan uticaj na budžet – navodi se u ovom dokumentu, čime se, praktično, MMF-u, koji još čeka na usaglašavanja entiteta, nagovještava neuspjeh.

Vlada u ovom aktu u okviru budžetskih izmjena u prvoj liniji predlaže mogućnost prodaje potraživanja javnih preduzeća putem komercijalnih banaka u iznosu od 100 miliona KM. To bi se desilo na način da potraživanja javnih preduzeća bankama budu prodata po znatno nižoj cijeni. Samim ovim činom preduzeća bi, praktično, bila dokapitalizirana.

Ako i bude realizirano, to neće ni izbliza pokriti dubiozu u budžetu, pa se tako u ovom dokumentu predlaže ono što je naš list već najavio, a to je brutalno kresanje transfera.

Nove uštede

– Riječ je o transferima koji nisu zasnovani na zakonskoj osnovi, a to su transferi za poljoprivredu, raseljena lica i povratnike, kulturu, sport, obrazovanje, okoliš i turizam. Ukoliko bi se na ovim transferima izvršilo umanjenje od 30 posto, napravila bi se ušteda od oko 49 miliona KM. Dio i dalje nedostajućih sredstava od oko 90 miliona KM bi bilo potrebno bilo pronaći u alternativnim izvorima finansiranja ill realizovati dodatne uštede u budžetu – kaže se u ovom dokumentu.

Banke imaju limite

Našem listu jučer je iz Vlade FBiH potvrđeno da nisu tačne informacije pojedinih medija da su banke, poput “Intesa Sanpaolo banke”, ponudile iznose od 500 miliona KM kreditnih sredstava. Iza same banke također su demantirali ovu informaciju.

S druge strane, rečeno nam je da su skoro sve banke koje imaju viška kapitala, a plaćaju kamate na ta sredstva, iskazale spremnost da ponude kreditna sredstva. Među njima su, saznajemo, “BOR banka”, “Unionbanka”, “UniCredit banka”, “Raiffeisen banka”. Iz Udruženja banaka BiH rečeno nam je da banke imaju limite kojih se u svom poslovanju moraju držati.

– Bilo bi dobro razmišljati o sekundarnom tržištu vrijednosnih papira. Banke kada kupuju te vladine vrijednosne papire, ali one nemaju tržišta gdje bi se to moglo prodati, pa to drže do dospijeća. Sekundarno tržište ubrzalo bi protok novca – rekli su nam u Udruženju.