Nove društvene mreže koje šire govor mržnje i radikalizaciju

114

Piše: Anesa Balić

MARKETING

Sloboda izražavanja kao jedno od osnovnih ljudskih prava doživjela je svoju apsolutnu primjenu tek s masovnom pojavom interneta i društvenih mreža. Internet kao medij omogućava istovremenu razmjenu podataka s neograničenim brojem korisnika u realnom vremenu, što do sada ni jedna informacijska tehnologija nije postigla na razini na kojoj to postiže internet. U tom smislu treba istaći i važnost iskorištavanja društvenih mreža u negativnom kontekstu.

Poznato nam je da danas postoji izuzetno širok izbor društvenih mreža, a konzumiraju ih sve generacije, međutim,  ne koriste ih svi samo u pozitivnom smislu.  Jasno je da je i pored brojnih prednosti internet  postao i omiljeno sredstvo za razmjenu neželjenog ili nezakonitog sadržaja, te počinjenja niza kažnjivih ponašanja.

U današnje vrijeme kada niko ozbiljan ne može garantirati apsolutnu sigurnost na globalnoj razini i kada je internet, koji je dostupan svima, postao i alat za regrutiranje i širenje propagande i radikalizacije posebno mladih osoba, moramo kao društvo biti obazriviji prema ponašanjima u javnom prostoru koja neće dovesti do radikalnog ponašanja mladih ljudi.

Rasprostranjenost i dostupnost društvenih mreža doprinosi radikalizaciji

S porastom društvenih mreža raste i radikalizacija koja se odnosi na proces u kojem pojedinac sve više zagovara ili podržava ekstremističke ideje. Ponekad se ovaj pojam koristi na način koji podrazumijeva implicitnu vezu između radikalnih ideja i nasilja. To je koncept sa različitim interpretacijama koje su  problematične, ne samo zato što se neće svi koji imaju radikalne ideje uključiti ili podržati nasilno djelovanje, već i zato što je mogućnost zastupanja ideja, bez obzira na njihovu prirodu, zagarantirana i zaštićena kao temeljno ljudsko pravo.

Rasprostranjenost i dostupnost društvenih mreža danas olakšava dosta stvari, a to se ogleda u tome da se putem njih lakše i brže dolazi do informacija. Međutim, postavlja se pitanje da li je sve baš tako pozitivno, s obzirom da internet i društvene mreže imaju kako pozitivne tako i negativne strane.

Društvene mreže i razne aplikacije sada su lahko dostupne, a neke su i veoma korisne, međutim, trebalo bi ih koristiti samo onoliko koliko je zaista potrebno i nastojati ostaviti pozitivan utisak.

Wayne Lonstein ističe da su društvene mreže postale snažan alat za organiziranje i mobiliziranje velikog broja istomišljenika te predstavljaju ishodište radikalizacije, novačenja, obavještajnih podataka, ali i mjesto za usmjeravanje terorističkih aktivnosti.

Zloupotreba društvenih mreža sastavni je dio informacijskog ratovanja u okviru kojeg se društvene mreže koriste za prijenos i razmjenu određenih sadržajnih elemenata s ciljem obmanjivanja ili uticaja na određenu skupinu.

Nasilni ekstremisti su razvili široku paletu digitalnih medija kao što su web stranice, forumi, te platforme društvenih medija kako bi ispunili svoju radikalnu agendu. Kako se njihova upotreba društvenih medija širi, tako se povećavaju opseg i vrste informacija koje nasilni ekstremisti mogu dijeliti. Na mnogo načina, ovo daje nasilnim ekstremistima platformu da preuzmu kontrolu nad sadržajem svojih poruka.

Pored Facebooka i Twittera kao najpopularnijih mreža za širenje različitih informacija, postoji i niz drugih, a pojedine se koriste u negativnom kontekstu. Kao takve ističu se platforme Parler i Gab, društvene mreže koje su posebno popularne među ljudima konzervativnih uvjerenja, a to se odnosi i na ultrakonzervativce.

Parler – nova društvena mreža i desničarski ekstremizam

Parler.com je društvena mreža koja sebe predstavlja kao “nepristasnu, vođenu slobodom govora”, a zapravo rasla je zahvaljujući sve većem broju “prognanih” sa Twitera, koji je pooštrio politiku prema širenju govora mržnje. Pokrenut je u avgustu 2018. godine, ipredstavlja se kao platforma fokusirana na slobodu govora i nepristrasna alternativa glavnim društvenim mrežama kao što su Twitter i Facebook. Ova društvena mreža ima značajnu bazu korisnika pristalica Donalda Trumpa, konzervativaca, teoretičara zavjere i desničarskih ekstremista. U posljednjih nekoliko mjeseci ova društvena mreža je privukla krajnje desničarsku konzervativnu publiku postavivši se kao društvena mreža s minimalnim moderiranjem sadržaja.

Nekim ljevičarskim korisnicima zabranjen je pristup Parleru, zbog osporavanja prevladavajućih stavova na web lokaciji, kritikovanja ili stvaranja parodijskih računa.

Pomenuta društvena mreža definiše sebe kao suprotnost Twiteru, a  ljudima na ovoj mreži zajednička je mržnja prema Twiteru. Parler je ukinut nakon nasilnog ulaska pristalica američkog predsjednika Donalda Trumpa u Kongres SAD-a 6. januara ove godine. Nekoliko glavnih tehnoloških kompanija, uključujući Google, Amazon i Apple, prekinuli su saradnju s Parlerom u danima nakon dešavanja od 6. januara. Ovo je efektivno dovelo platformu izvan mreže, otprilike u isto vrijeme kada je Facebook na neodređeno vrijeme suspendirao, a Twitter trajno zabranio pristup Donaldu Trumpu. Parler je potom tužio Amazon, optužujući tehnološkog giganta da nije dao pravilno upozorenje prije nego što je okončao svoje usluge, i zatražio od suda da prisili Amazon da bude domaćin društvene mreže. Parler je također tvrdio u svojoj žalbi, podnesenoj Okružnom sudu Sjedinjenih Država za zapadni okrug Washingtona, da je Amazon bio u dosluhu s Twitterom kršeći antitrustovske zakone. Potom je stigao odgovor Amazona, da Parler nije uspio dovoljno moderirati nasilni i zapaljivi sadržaj na svojoj web stranici, ne ostavljajući mu drugog izbora nego da brzo djeluje. Također, porekao je da je u vezi s tim kontaktirao s Twitterom.

U konačnici Sud “izričito odbija” prisiljavanje Amazona da bude domaćin takve vrste nasilnog govora, zbog nereda u Kapitolu jer su “tragični podsjetnik da zapaljiva retorika može brže i lakše nego što bi se mnogi od nas nadali  zakoniti protest pretvoriti u nasilnu pobunu”.

Gab.com svoju popularnost stiče nakon ukidanja Parlera

Gab.com je kontroverzna web stranica i aplikacija na društvenim mrežama koju je osnovao Andrew Torba promovirajući slobodu govora. Gab je društvena mreža koja je javnosti predstavljena 2016. godine a postala je sve popularnija u zadnje vrijeme, kao mjesto na internetu koje potiče slobodu govora. Posebnu popularnost stiče nakon ukidanja Parlera.

Platforma “zagovara slobodu govora, ličnu slobodu i slobodan protok informacija na mreži” u skladu sa američkim zakonom, navodi se na njenoj web stranici. Politike i algoritmi sadržaja web stranice razlikuju se od konkurenata, Twittera i Facebooka, zbog usredotočenosti na slobodu govora.

Međutim, postala je kontroverzna radikalna desničarska društvena mreža. S vremenom je došlo do toga da su poticali na nasilje, te su im zbog toga mnoge tvrtke otkazale suradnju. Ovoj društvenoj mreži se spočitava govor mržnje i podsticanje na nasilje, te je zbog toga kao i Parler isključena od velikih tehnoloških kompanija koje su ključne za prisustvo na internetu. To je za posljedicu imalo da Gab ima poteškoće u održavanju mreže, a to se odnosi i na nastojanje da je održi tokom prisustva velikog broja korisnika interneta.

Nadležni u SAD-u prvi put su izvršili nadzor nad Gabom 2018. godine, nakon što je napadnuta sinagoga u Pittsburghu. Napadač je ovu platformu koristio za prijetnje Jevrejima. S druge strane, odgovorni u ovoj kompaniji su nedvosmisleno odbacili i osudili terorizam i nasilje, te je tada profil napadača suspendovan.

Evidentno je da su društvene mreže  postale moderno oružje, te se otvara pitanje u kojoj mjeri su korisnici upoznati i svjesni opasnosti koje prijete iz virtualnog prostora.

Činjenica je da se društvene mreže često zloupotrebljavaju radi širenja nezakonitih sadržaja, i ne prati se razvoj društva u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Takve aktivnosti stvaraju uvjete za razvoj huškačkih internetskih portala i grupa na društvenim mrežama koji objavljuju sadržaje koji mogu lahko potaknuti komentare korisnika u kojima se izražavaju mrzilački, radikalni i neprihvatljivi stavovi.

S obzirom na pomenuto stanje, potrebne su dodatne inicijative i saradnje na rješavanju ovog problema u koje trebaju biti uključeni stručnjaci iz prakse, akademski stručnjaci, tvorci politika, uz povezivanje javnog i privatnog sektora te poticanje međunarodne saradnje i razmjenu najboljih praksi. Radikalizacija na internetu koji dovodi do nasilnog ekstremizma, pa i terorizma, je složena pojava i za njegovo sprječavanje potrebni su dugoročni napori svih relevantnih aktera, različitih oblasti politika i aktivnosti na lokanom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Suzbijanje govora mržnje kroz osnaživanje mladih” (“Suppressing Hate Speech Through Empowerment of Youth”) je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije u BiH kao dio MATRA (Društvena transformacija) programa. Projekat sprovode partnerske organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika.

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/Global Analitika

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.