Opasnosti po ljudsko zdravlje koje donose velike vrućine i kako se zaštititi

One najčešće nastaju zbog pogoršanja neke od hroničnih bolesti srca, čemu pogoduje vruće i sparno vrijeme s visokim postotkom vlage u zraku.
U prirodnim uslovima tijelo reguliše tjelesnu toplotu na tri načina: u prenošenju kontaktom, zračenjem i isparavanjem, međutim kada toplota okoline dostigne toplotu tijela (između 36 i 37 stepeni), prva dva načina oslobađanja toplote zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem putem kože, kao i oslobađanjem toplote preko disajnih puteva, plućima.

Najteže stanje koje ljetne vrućine mogu izazvati je toplotni udar koji je više od 10 puta češći kod starijih nego kod mlađih ljudi.

Toplotna iscrpljenost

Toplotna iscrpljenost nastaje dugotrajnom izloženošću visokoj temperaturi okoline. Uglavnom se javlja kod osoba koje se mnogo znoje, a zbog nedostatka soli, gubitka tečnosti ili kombinacije oba ova faktora. Javlja se osjećaj žeđi, umor, slabost, mučnina, moguće je povraćanje, vrtoglavica, dezorijentisranost, ubrzan rad srca, snižen krvni pritisak, brzo i površno disanje, mišićni grčevi, vlažna i hladna koža, blijede do pepeljasto sive boje, unutrašnja temperatura tijela je normalna ili povišena.

Potrebno je spriječiti dalju izloženost tijela utjecaju visoke temperature okoline. Osoba treba leći, treba joj dati tekućine i soli. Ako povraća treba prekinuti davati tekućinu na usta i nastaviti infuziju fiziološke otopine u zdravstvenoj ustanovi.

Sunčanica

Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi, odnosno utjecaju sunčeve toplote. Ukoliko nesmotreno izlažete glavu utjecaju sunca, temperatura u vašoj lobanji će se povećati baš kao u ekspres loncu. Tijelo će pokušati rashladiti mozak na način da se što više hladne krvi uputi u glavu.

Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost te je vidljivo crvenilo lica. Ukoliko se oglušite na ove alarme, ubrzo ćete osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost – a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica te se na koncu može i onesvijestiti.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću. Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u poluležeći položaj, i raskomotite joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnite na bok. Rashladite je laganim polijevanjem vodom te  stavljanjem hladnih  obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu i dajite joj hladne napitke.

Toplotni grčevi

Toplotni grčevi su akutni poremećaj mišića, najčešće ekstremiteta i trbuha. Javljaju se iznenada tokom ili neposredno nakon teškog fizičkog napora u uslovima povišene temperature okoline. Jako znojenje uzrokuje gubitak vode i soli iz organizma, a nadoknadom samo vode ne nadoknađuje se i so.

Snižen nivo soli u mišićima uzrokuje bolne grčeve i spazam. Grčevi mogu biti i znak toplotne iscrpljenosti. Potrebno je spriječiti daljnju izloženost visokoj temperaturi okoline, nadoknaditi tečnost i so. Ne masirati mišiće zahvaćene grčevima. Izbjegavati bilo kakvu fizičku aktivnost tokom najmanje 12 sati.

Toplotni udar

U uslovima povišene temperature okoline i povećane vlage u zraku organizam nije u mogućnosti odstraniti višak tjelesne temperature pomoću znojenja pa naglo raste unutrašnja temperatura tijela.

To je stanje koje ugrožava život ako se ne prepozna i ne pruži hitna medicinska pomoć. Dolazi do slabosti, malaksalosti, žeđi, vrtoglavice, jake glavobolje, grčeva, ubrzanog i jakog pulsa te naglog gubitka svijesti. Unutrašnja temperatura tijela (mjerena u završnom crijevu) viša je od 40 stepeni. Koža je topla, suha, i rumena.

Osobu je potrebno zaštititi od direktnog utjecaja povišene temperature okoline, osloboditi suvišne odjeće, brzo rashlađivati hladnim oblozima, prskanjem tijela hladnom ili mlakom vodom uz stvaranje vještačkog propuha npr. ventilator. Ne stavljati led na kožu. Ako ima mogućnosti primjeniti kisik. Hlađenje se provodi dok se unutrašnja temperatura tijela ne spusti na 38 stepeni.

Direktor Hitne pomoći KS dr. Adem Zalihić dao je preporuke za zaštitu zdravlja, posebno kod starijih osoba pri izlaganju visokim temperaturama:

– nositi svijetlu odjeću, od lana ili pamuka, zaštititi se od sunca, posebno glavu
– piti više tekućine nego obično iako nema osjećaja žeđi. Izgubljenu so i minerale mogu nadoknaditi napici za sportiste, ne piti alkohol, gazirane, jako slatke i hladne napitke, uzimati puno sezonskog voća i povrća
– izbjegavati napore u najtoplije sate
– pripremiti se za fizički napor
– nadzirati osobe pod povišenim rizikom: djecu, starije i bolesne
– ne ostavljati djecu u pregrijanom vozilu
– nikako se ne izlagati suncu od 10 do 17 sati, posebno ne stariji, srčani bolesnici i dijabetičari
– glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracija znak su uzbune za stariju osobu te se mora hitno javiti svom porodičnom ljekaru
– prijeko su potrebne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba, posebno kretanje, ali isključivo u jutarnjim i večernjim satima
– što više boraviti u prirodi, a ako je kretanje otežano neophodno je redovno višesatno provjetravati prostoriju u kojoj boravi starija funkcionalno onesposobljena osoba.