Opsesivno dezinficiranje površina može imati više štete nego koristi

81

Rizik od prijenosa koronavirusa sa površine nizak je, a ljudi koji ih opsesivno dezinficiraju možda čine više štete nego koristi. Stav je to iz američke institucije Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) iz koje objašnjavaju da je daleko češći prijenos zrakom.

MARKETING

“CDC je utvrdio da je rizik od površinskog prenosa nizak, a sekundarni u odnosu na primarne načine prijenosa virusa putem direktnih kontaktnih kapljica i aerosola”, rekao je Vincent Hill, šef ogranka za prevenciju vodenih bolesti, na brifingu koji je sponzorirao CDC.

Hill je rekao da je rizik od prijenosa dodirivanjem površine, iako mali, povišen u zatvorenom. Prema njegovim riječima, sunce i drugi faktori na otvorenom mogu uništiti viruse. Virus “umire brzo” na poroznim površinama, ali može duže trajati na tvrdim površinama u zatvorenom.

Nije gubljenje vremena, ali nije ni najvažnije

Istraživanje, također, sugerira da je površinski prijenos vjerovatniji u prva 24 sata nakon što je osoba zaražena, te da domaćinstva u kojima je jedna osoba imala Covid-19 imaju niže stope prijenosa ako je domaćinstvo čistilo i dezinficiralo površine.

Dakle, iako održavanje površina čistim nije gubljenje vremena, to nije jedini ili čak najvažniji način za smanjenje rizika, zaključuju iz CDC-a, prenosi CNN.

Hill je dao smjernice za čišćenje i dezinfekciju površina.

“U većini slučajeva čišćenje površina sapunom ili deterdžentom, a ne dezinfekcija, dovoljno je da se smanji ionako nizak rizik od prijenosa virusa kroz površine. Dezinfekcija površina obično nije potrebna, osim ako bolesna osoba ili neko pozitivan na Covid-19 nije bio u kući u posljednja 24 sata”, rekao je Hill.

Dodao je da bi čišćenje trebalo usmjeriti na područja s velikim kontaktima poput kvaka i prekidača za svjetlo. Kako je podcrtao, često čišćenje i dezinfekcija površina može imati minimalan utjecaj na prijenos virusa.

Dezinficijensi mogu predstavljati rizik

Podaci pokazuju i da sami dezinficijensi mogu predstavljati rizik, jer istrage ukazuju da neki ljudi mogu namjerno piti, udisati ili prskati kožu dezinficijensima, bez znanja da upotreba dezinficijensa na ovaj način može nanijeti ozbiljnu štetu njihovom tijelu.

Hill je naveo istraživanje CDC-a iz juna 2020. godine, koje je pokazalo da je od ispitanih ljudi “samo 58 posto znalo da se izbjeljivač ne smije miješati s amonijakom, jer miješanje izbjeljivača i amonijaka stvara toksični plin koji šteti plućima ljudi”.

I samo izbjeljivanje može biti štetno.

“Devetnaest posto ispitanih prehrambene proizvoda pere izbjeljivačem. Osamnaest posto koristi kućno sredstvo za čišćenje na goloj koži”, naveo je, između ostalog, Hill.

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/klix.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.