Na spomen osa, uglavnom ćemo pomisliti na uništene piknike, roštilje na otvorenom i bolne ubode, no one su mnogo impresivniji kukci. S više od 100 000 vrsta, ose mogu biti povučene i nenametljive, ali i poprilično bizarne. Studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Biology bavila se jednom od potonjih – vrstom čije ličinke preuzimaju kontrolu nad domaćinom i upravljaju njime.
Motivirani boljim razumijevanjem parazitskih organizama i kako mijenjaju ponašanje svojih domaćina, japanski znanstvenici proučavali su dvije vrste – osu Reclinervellus nielseni i pauka Cyclosa argenteoalba.
Odrasla osa polaže jaja na tijelo pauka, nakon čega se ličinke ose izlegnu i pričvrste na abdomen domaćina. Tamo se hrani njegovim tjelesnim sokovima, a za to vrijeme pauk vodi normalan život, sve dok u jednom trenutku ne počne mijenjati svoje ponašanje. Ličinke preuzimaju kontrolu nad paukom i tjeraju ga da stvori savršenu okolinu i uvjete za razvoj ličinki u odraslu jedinku.
U normalnim uvjetima, pauci pletu dvije vrste mreža – normalnu, okruglu s ljepljivim nitima koja služi hvatanju plijena i mrežu za odmor koju pletu neposredno prije presvlačenja kada se rješavaju svog starog egzoskeleta.
Ali, pauk s parazitom na sebi plete mrežu neposredno prije nego što se ličinke transformiraju u odraslu jedinku i ubiju ga. Ova mreža podsjeća na drugu vrstu mreže koju pauci inače pletu, no izmijenjena je na način da pruži sigurniji okoliš za odrastanje i razvoj ličinki.
Da provjere svoju teoriju, znanstvenici su promatrali pauka kako plete mrežu sam i u prisutnosti ličinki i analizirali čvrstoću i strukturu mreža. Mreža ispletena u prisutstvu ličinke bila je slične strukture kao i ona koju pauk plete kad je sam. Čak su i „dekoracije”, odnosno tanke niti koje reflektiraju UV svjetlost s ciljem odvraćanja pažnje ostalim kukcima i većim životinjama, bile slične, stvarajući sigurnije okruženje za razvoj ličinke. Čvrstoća mreže ispletene s ličinkom na abdomenu bila je veća, povećavajući šanse za opstanak ličinke.
Ličinke mijenjaju ponašanje pauka kako bi on stvorio mrežu koja im odgovara. Pauk nakon toga nepomično sjedi u sredini mreže dok ga ličinka ne ubije. Znanstvenici nagađaju da je ovakvo preuzimanje kontrole nad paukom rezultat ubrizgavanja hormona koji imitiraju hormone odgovorne za paukovo normalno ponašanje. Kao posljedica toga, „drogirani” pauci obavljaju posao za ose.
Ovakvi zombijski pauci žrtve su poprilično uobičajenog ponašanja i navika osa. Klasične ose koje nam kvare ljetna druženja na otvorenom čine samo mali dio široke porodice osa. To su društvene ose koje žive u koloniji koja se sastoji od matice i radnika. No, kao i kod pčela, postoji velik broj vrsta koje su mnogo drugačije od onih s kojima se najčešće susrećemo.
Većina osa živi samačkim životom, gotovo sve su predatori i deseci tisuća vrsta mogu se svrstati u parazite ili parazitoide. Glavna razlika među njima jest da paraziti uglavnom ne ubijaju svoje domaćine i ne čine ih sterilnima (poput buha ili krpelja), dok parazitoidi to redovito čine, a često se njima i hrane. Gotovo sve odrasle ose hrane se nektarom, no ličinke trebaju bjelančevine kako bi se razvile u odrasle jedinke, zbog čega odrasle ose polažu jaja na insekte i pauke.
Neke ose, poput ose kukavice, mogu se svrstati pod kleptoparazite. Ovi lijepi kukci polažu jaja u legla drugih osa i pčela. Njihove ličinke izliježu se iz jaja prije ličinki domaćina i hrane se zalihama hrane koju je domaćin ostavio za svoje mlade, a ponekad i samim jajima i ličinkama domaćina.
Parazitoidne ose polažu jaja na odrasle jedinke, ličinke i jaja domaćina ili u njih. Neke vrste ubrizgavaju otrov u tijelo domaćina kako bi ga imobilizirale, a neke pak kemijske spojeve koji štite njihova jaja od imunološkog sustava domaćina. Većina parazitoidnih osa hrani se drugim insektima, no velik broj njih specijaliziralo se za parazitski način života. Neke takve ose koriste se u komercijalne svrhe za ubijanje štetočina – ose iz obitelji Trichogrammatida, primjerice, napadaju jaja nepoželjnih moljaca.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.