Naslovnica BiH Politika Politika etno...

Politika etnoteritorijalizacije dobija institucionalnu formu

Vidimo da i kroz praksu Ustavnog suda a na osnovu onoga što je objavljeno na zvaničnoj stranici Ustavnog suda,što tek treba detaljno analizirati kada se odluka objavi u cjelosti, te politike i njihovi ciljevi dobijaju svoju institucionalnu formu, a to su politike usmjerene ka podjeli zemlje na etničkoj osnovi koja može rezultirati unutrašnjom prekompozicijom ili virtuelnom izbornom jedinicom i u najgorem slučaju podjelom države, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zlatan Begić.

238

VIJESTI.BA: Na današnjoj sesiji Kruga 99 konstatovali ste da je Ustavni sud BiH pokleknuo pred pritisicma koji se odnose na etničku teritorijalizaciju BiH. Očito je naime da se i kroz to pravno polje vodi bitka između dva koncepta građanskog i etničkog. U političkom smislu jasno je da je etnički princip dominantniji. Da li sada dobija bitku i na tome pravnom terenu?

BEGIĆ: Ne bi smjelo da dobije bitku na pravnom terenu jer pravni principi moraju bii iznad politike. To naravno ne znači da ne nam trebaju mehanizmi etničke ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ali te mehanizme mi već imamo kroz zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ne može se dakle etnička ravnopravnost zasnivati na kršenju prava građana spram njihove etničke pripadnosti. To je samo po sebi nespojivo i svojevrstan contradictio in adjecto. Smatram da bi pogotovo Ustavni sud morao imati u vidu odluke Evropskog suda za ljudska prava koje jesu donesene u pojedinačnim slučajevima ali imaju opšti dio koji se odnosi na obavezu usklađivanja unutrašnjeg pravnog poretka sa evropskom konvecijom i njeznim protokolima koju smo mi ratificirali, i Ustavni sud bi to morao imati u vidu.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete činjenicu da politike koje se izdaju za evropske i koje navodno žele u EU, koja je utemeljena na građanskim principima, zagovaraju etničku teritorijalizaciju. I kako objašnjavate tu kontradikciju?

BEGIĆ: To je sa jedne strane nastavak velikodržavnih politika a sa druge strane posljedica “fildžan politike”. Vrlo je teško sada odrediti ko ovdje igra protiv Bosne i Hercegovine. Da li jedna politička opcija, dvije ili čak tri. To je posljedica po mom mišljenju onoga što gledamo više od dvadeset godina, a to je podjela zemlje, koja etničkim elitama u cijelosti odgovara. Vrlo je malo bosanstva a previše je etničkog elementa u čitavoj toj priči, pa čak i kod onih koji za sebe vole reći da su državotvorne političke opcije. Meni se čini da svako od njih ima svoj dio zasluge za ovakav razvoj događaja.

VIJESTI.BA: Postoji li po Vašem mišljenju odvojeno hrvatsko pitanje, bošnjačko ili srpsko ili je u politički diskurs uveden taj konstrukt i takva retorika kako bi se izborile privilegije za određene političke elite?

BEGIĆ: Ovdje postoji otvoreno i pravno i političko pitanje Bosanaca i Hercegovaca i nacionalnih manjina. BiH je zemlja koja je jedinstvena u svijetu po tolikim mehanizmima zaštite kolektivnih prava konstitutivnih naroda. Ta pitanja ugroženosti konstitutivnih naroda su fingirana pitanja. S jedne strane koriste se u dnevno-političke svrhe a sa druge strane ne treba ih naivno shvatati jer to nisu samo dnevno političke svrhe jer ako sada pogledamo vidimo da i kroz praksu Ustavnog suda a na osnovu onoga što je objavljeno na zvaničnoj stranici Ustavnog suda, (što tek treba detaljno analizirati kada se odluka objavi u cjelosti) te politike i njihovi ciljevi dobijaju svoju institucionalnu formu, a to su politike usmjerene ka podjeli zemlje na etničkoj osnovi koja može rezultirati unutrašnjom prekompozicijom ili virtuelnom izbornom jedinicom i u najgorem slučaju podjelom države.

VIJESTI.BA: Kako onda da građanske snage nisu dovoljno uočile taj momenat i politički reagovale?

BEGIĆ:Postavio bih kontrapitanje. Koje su to građanske snage? Imamo ljevicu koja sebe naziva ljevicom a pitanje je koliko je to to uopšte ljevica, jer zaziru od radničke klase. S druge strane imamo građanske partije koje su također zabavljene same sa sobom, uz rijetke izuzetke, i često puta se pojavljuju kao podrška upravo ovim etničkim partijama. Bojim se i da sa te strane imamo problem jer imamo nacional- socijaldemokratiju u BiH a to je vrlo opasna kovanica. Na kraju krajeva u RS-u je takva opcija na vlasti već deset godina a u Federaciji je u jednom vremenskom periodu bila na vlasti. Onakve “socijaldemokratske” opcije u RS-u bi se postidile sve ultra desne političke partije a ne treba zaboraviti ni federalnu “ljevicu” koja je 2010 kada je osvojila vlast ušla u koaliciju sa desnim političkim partijama. Imali smo HSP, SDA i SDP na vlasti i to je bilo prvi put u historij da su se simbolički rečeno “partizani i ustaše” našli na istoj strani.

VIJESTI.BA: Postoji kontinuirana instrumentalizacija presude Sejdić- Finci iako iz EU kažu da ona nije uslov za dalje EU integracije. Kako gledate na to?

BEGIĆ: Mislim da više nema ni potrebe za njenu dalju instrumentalizaciju ili ako je bilo ona je u velikoj  mjeri umanjena sa ovom posljednom odlukom Ustavnog suda, gdje su te političke opcije zapravo dobile ono što su putem impletentacije presude Sejdić- Finci imale namjeru da implementiraju. S druge strane niko ne govori o presudi u slučaju Pilav, koja je vrlo važna presuda kada je riječ o biračkim pravima građana BiH, a čijom implemetacijom bi zapravo došlo do rastakanja koncepta konstitutivnosti, ovakvog kakvog ga živimo. Diskirminatorskog koncepta konstitutivnosti jer ne smijemo zaboraviti da slučaj Pilav u cijelosti stavlja tačku na vezivaje etničkog i teritorijalnog elementa. Umjesto da sve institucije vlasti na čelu sa ustavnim sudstvom rade na provođenju ovih presuda koje je Evropski sud već donio i da svojim odlukama u drugim slučajevima stvaraju bazu za provođenje tih presuda, imamo slučaj da je donesena jedna odluka koja zapravo uvodi novi vid diskriminacije, potpuno identičan onome u slučaju Pilav, samo što se ovdje više ne radi o entitetu RS, odnosno Bošnjacima i Hrvatima iz toga entiteta u pogledu kandidature za člana predsjedništva, nego se ovaj put radi o nivou kantona i mogućnosti kanidature za dom naroda federalnog parlamenta.

 

Razgovarao: Nihad Hebibović

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.