Popci – kakve štete uzrokuju i kako ih spriječiti?

769

Popci ili šturci, često se nazivaju i cvrčcima, su redovni stanovnici naših bašta i voćnjaka gdje pričinjavaju štete. Obično se misli da su to bezopasni insekti koji svojom pjesmom uljepšavaju ljetne večeri. Međutim, radi se o opasnim štetočinama koji već u proljeće pričinjavaju velike štete, posebno pri gajenju rasada povrća.

MARKETING

Na našem području naveće štete pričinjavaju stepski popac Gryllus desertus (sinonim Acheta desertus ili Melanogryllus desertus) i poljski popac Gryllus campestris. To su polifagne štetočine koje se hrane biljkama i drugim insektima i njihovim larvama. Široko su rasprostranjeni, a stepski popac najčešće naseljava područja uz rijeke, potoke, vlažna i skrovita područja (živice), parcele koje se navodnjavaju. Poljski popac se susreće, do 1.700 metara nadmorske visine, na neobrađenim površinama, ali i na oranicama. Štete pričinjavaju larve i odrasli insekti.

Stepski popac je sitniji, dužina tijela je 14 do 18 mm, a boja tijela je crna. Poljski popac je krupniji, dužine tijela od 20 do 26mm. Boja tijela je crnosmeđa. Prezimljavaju u larvalnom stadiju u tlu pod većim grudvama zemlje ili u komoricama koje naprave u tlu na dubini od 18 cm. Već krajem marta larve se pojavljuju i dopunski ishranjuju. Krajem aprila i početkom maja pojavljuju se odrasli oblici.

  • Gdje sve popci mogu izazvati štete?

Za obe vrste je karakteristično da su prezimljujuće larve veoma proždrljive. Period dopunske ishrane taje od 20 do 30 dana što zavisi od temperature i vlage. U tom dugom periodu pričinjavaju velike štete jer im je potrebno mnogo hrane, a sa druge strane su mlade biljke u početnim fazama razvoja. Najviše su aktivni tokom noći. Pregrizaju stabla mladih biljka, hrane se sočnim korijenjem ili plodovima, listovima. Pričinjava štete na različitim biljnim vrstama, najčešće napada žitarice, povrće, repe, jagode. Od biljnih vrsta voli suncokret, lan, duvan, dinje, pasulj, grašak, mrkvu, ciklu, krompir, kupus, paradajz, papriku.

Štete od popca se uočavaju i u voćnjacima gdje se hrani plodovima jabuke, trešnje, plodovima jagode. Često se štete od popca mogu registrovati i u vinogradu gdje se osim plodovima, hrani i mladim korijenjem, što je najopasnije u mladom vinogradu. Ipak, najveće štete čini u povrtarskoj proizvodnji gdje pregrize mlade biljke, jede kotiledone i mlade listove. Sve to dovodi do uništenja rasada ili velikih oštećenja. Na poljima žitarica, za ishranu mogu koristiti i nedozrela zrna u klasu. Za svoju ishranu koriste sve biljne dijelove koji su sočni. Jedan dio hrane nadoknađuju koristeći u ishrani i larve drugih insekata.

  • Životni ciklus popca

Za obe vrste je karakteristično da imaju jednu generaciju godišnje, ali to ne umanjuje njihov značaj. Ženka stepskog popca može da položi i do 3.000 jaja, dok ženka poljskog popca položi do 600 jaja. Ženka jaja polaže plitko (od 1 do 1,5cm) u skupinama od 3 do 5 komada u ispucalo tlo, ispod grudvi zemlje ili biljnih ostataka od prošle godine. Nakon polaganja jaja ženka ugiba. Daljni razvoj jaja je pod velikim uticajem vlage i temperature. Optimalna temperatura je oko 33ºC pod uslovom da je tlo dovoljno vlažno. Do embrionalnog razvoja će doći samo ako je tlo dovoljno vlažno tako da jaje uspije da iz tla izvuče dovoljno vlage i udvostruči svoj volumen.

Ako nastupi period suše jaja propadaju, a ženke mogu prestati sa odlaganjem jaja i nastaviti sa polaganjem poslije prve kiše. Embrionalni razvoj traje 15 do 20 dana. Larve prolaze kroz 9 do 13 stupnjeva i prezimljavaju larve poslednjih stupnjeva. Broj stupnjeva kroz koje će larva proći i koliko će trajati je povezan sa vlagom u tlu i temperaturom. Prezimljujuće larve se pojavljuju u proljeće kada je temperatura tla na 15cm dubine 13ºC.

  • Mjere borbe protiv ovog štetnika

U praksi se veoma često susrećemo sa pojavom popca u zemljištu koje je donijeto iz živica kako bi nam poslužilo za sadnju cvijetnica ili rasada povrća. Zbog osobine popca da naseljava upravo ovakva tla, skrivena i sa dovoljno vlage, ovu praksu bi trebalo izbjegavati. Tokom ranog proljeća prezimjele larve popca se sporije kreću zbog nižih temperatura i tada se može pristupiti njihovom sakupljanju i mehaničkom uništavanju.

Oranje je još jedna mjera kojom se smanjuje brojnost prezimljujućih larvi, kao i dobra priprema površine tla. Popci se skrivaju ispod većih grudvi zemlje. Najveći neprijatelji popaca su ptice i ježevi i treba im omogućiti da se nastane u našim baštama i voćnjacima. Pred jesen se na komad platna može staviti biljni materijal od prošle godine. Ovakva skrovita mjesta popci rado izabiraju za prezimljavanje. Kasnije je dovoljno platno sakupiti i odnijeti. Uništavanje se može izvršiti mehanički – gaženjem ili spaljivanjem. Tokom aprila i maja može se izvršiti i obilno navodnjavanje zemljišta. Popci će napustit prevlažno zemljište i otići gdje je suvlje.

  • Neki od mamaca za popce

Od kuhanog zrna ječma, kukuruza, pšenice i malo ulja mogu se praviti mamci koji se postavljaju na skrovita mjesta ili u čašice od jogurta u koje je stavljeno i nekoliko grudvica zemlje ili malo biljnog otpada da se popac ima gdje sakriti. Potrebno je redovno pregledati ovakve mamce. Popci se često skrivaju u jame ispunjene organskim đubrivom koje su pripremljenje za hvatanje rovca.

Popac ne voli ni insekticid koji se priprema od koprive ili duhana. Najbolje je kombinovati zalijevanje tla sa ova dva prirodna insekticida i jedan dan zalijevanje izvršiti sa insekticidom od koprive, a drugi dan od duvana. Također, popac ne voli ni hladni preparat od bijelog luka.

Komentari

komentara