BiHPolitikaPopis i birački spiskovi: U Bosni i Hercegovini mrtvi glasaju, a živi...

Popis i birački spiskovi: U Bosni i Hercegovini mrtvi glasaju, a živi apstiniraju

Dok se iz RS-a bave popisanim živim i zdravim ljudima, sa dokazima o državljanstvu, dotle se množe brojke o mrtvim glasačima u zastrašujućem broju. Umjesto da se bavimo ozbiljnim problemom regularnosti izbornog procesa, javnosti je nametnut problem sa navodnim viškom popisanih koji su jednom prognani iz svojih domova u stravičnim etničkim istrebljenjima, piše novinska agencija Patria.

Detaljna analiza biračkih spiskova u Stocu pokazala je veliki broj mrtvih građana. Više od 500 mrtvih ljudi je bilo na tom spisku- upozorio je Demir Mahmutćehajić, vijećnik SDP-a u Općinskom vijeću Stolac.

Ako se zna da je na prošlim izborima u Stocu glasalo oko 7.000 građana, jasno je koliko je 500 mrtvih ljudi, u čije ime neko glasa, značilo za konačan rezultat izbora. Sa toliko mrtvaca HDZ je dobio lokalne izbore. Ništa se od te velike prevare nije moglo uraditi bez organizacije politike i učešća HDZ-a.

Pokazalo se da HDZ kontrolira biračke odbore i da njihovi ljudi na glasanje dolaze sa tri ili četiri lične karte i još mnogo toga. Na biračkom spisku u Stocu je trenutno 15 stogodišnjaka. Najstarija osoba na biračkom spisku je Anica Raguž, rođena 1908. godine. Ona je umrla 1991. godine, ali je na biračkom spisku, pa i dalje ‘glasa’.

Postavlja se pitanje kako je tih 500 ljudi upisano u CIPS.

U Srebrenici je i previše mrtvih i došljaka iz Srbije. Provjera glasačkih spiskova prije nekoliko godina pokazala je 3000 nepostojećih glasača. Odbornik u Skupštini opštine Srebrenica Radomir Pavlović je to paradoksalno objasnio:

-Najveći dio tih ljudi je iz Bajine Bašte (Srbija). To su ljudi koji ovdje siju.

I sam Radomir Pavlović, koji je potkraj prošle godine smijenjen sa mjesta predsjednika SO Srebrenica, živi u Bajinoj Bašti, u Srbiji.

SNSD pobjeđuje na izborima, ponajviše, zahvaljujući glasačima iz Srbije. Procjenjuje se da je takvih još oko tri hiljade koji bez problema glasaju u Srebrenici, a žive u gradovima susjedne države, ne samo nakon rata, već je većina njih odselila i 30 godina prije rata.

Trenutno je u Skupštini opštine Srebrenica 11 odbornika Srba, od kojih više od pola žive u Srbiji. I svi su sa nekim fiktivnim prebivalištima u Sasama, u Srebrenici, u centralnim ulicama grada.

Otkriveno je da je broj registriranih birača u Brčko distriktu oko 2.500 veći od ukupnog broja stanovnika ovog grada. U Trebinju i još nekim gradovima je približan broj stanovnika i glasača.

Umjesto da se javnost bave tim činjenicama oko lažiranja izbornog procesa, lider SDS-a Mladen Bosić podnosi apelaciju Ustavnom sudu BiH tvrdeći da 196 hiljada, uglavnom Bošnajka, nisu rezidenti.

Igor Radojičić, poslanik u Narodnoj skupštini RS je nedavno zaključio da je neobično da Banja Luka, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, ima 200.000 stanovnika, a 185.000 registrovanih birača. Radojičić smatra da se radi o mrtvim na biračkim spiskovima.

Ukupno je glasalo 42 hiljade glasača u dijaspori, što je 1,3 posto od biračkog tijela. Dakle, ne može se govoriti u ovom slučaj o problemu dijaspore u višku glasača u odnosu na popis stanovnika.

Obično tehničko pitanje kao što je popis postalo je važnije od suštinskog pitanja velikog broja „mrtvih glasača“, što je neodrživo. Mora biti da je riječ o rasprostranjenoj i masovnoj kriminalnoj djelatnosti. Uz pomoć kriminalnih politika.

Nažalost, jasno je zašto je nekim ljudima iz politike RS-a, pa i iz HDZ-a puno važniji izmišljeni problem sa popisom nego li stvarni užas sa glasačima sa onoga svijeta. Problem mogu biti samo mrtvi na biračkim spiskovima.

U pitanju su izbori kao osnovni demokratski čin svake države. Bili popisani rezidenti ili ne, u ovoj državi, mrtvi uporno glasaju a živi redovno apstiniraju.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE