Predizborna kampanja na društvenim mrežama – CIK-ove muke: Šta će s Facebookom?

Predizborna kampanja za lokalne izbore u BiH zvanično će početi tek 2. septembra, ali to nije spriječilo neke političke stranke i kandidate da počnu sa obraćanjem potencijalnim glasačima putem društvenih mreža. Međutim, ovu vrstu komuniciranja bit će posebno zanimljivo pratiti u narednom periodu kada će Facebook, Twitter… postati poligon za ”prepucavanje” sa političkim protivnicima.

Uhodana praksa

Izbornim zakonom BiH propisana je zabrana plaćenog političkog javnog oglašavanja u periodu od raspisivanja izbora, u ovom slučaju od 4. maja pa sve do početka predizborne kampanje. Zabrana se odnosi i na oglašavanje na internetu, odnosno na društvenim mrežama, ukoliko je plaćeno, dok se objave kandidata na njihovim osobnim profilima ne tretiraju kao nedopuštene, objasnila nam je glasnogovornica Centralne izborne komisije (CIK) BIH Maksida Pirić.

– Oglašavanje na profilima kandidata i stranaka ne tretira se kao kršenje zakona jer se te objave ne plaćaju. Također, nije im zabranjeno ni održavanje konferencija za novinare i obraćanje javnosti jer ni to se ne plaća, a mediji će po svom izboru objaviti šta žele – govori Pirić.

Dakle, jasno je šta je dozvoljeno, ali ostaje problem kako dokazati nepravilnosti i sankcionirati ih jer za pokretanje bilo kakvog postupka mora postojati dokaz da je politički subjekat platiooglašavanje. I u prethodnim izbornim ciklusima kandidati su koristili društvene mreže za samopromociju i sponzorisali objave u kojima su iznosili svoje stavove, obećavali građanima rješavanje problema ili, pak, ukazivali na greške političkih protivnika, ali nikada se nije uspjelo dokazati sa čijeg je računa oglašavanje plaćeno, pa su izostale i sankcije. Svjesni takve situacije, politički subjekti nastavili su dobro uhodanu praksu pa je Facebook već pretrpan sponzorisanim objavama te vrste.

Javno i privatno

Zadatak online kampanje trebao bi biti da dopuni kampanju u stvarnom životu koju stranke vode mimo interneta, a njen najvažniji aspekt trebao bi biti direktna komunikacija s biračima, ali i sa protivnicima.

Prof. dr. Lejla Turčilo sa Odsjeka žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu kaže da su političke kampanje naših stranaka personalizirane, usmjerene na osobe, pojedince ili lidere, a ne na programe, tako da je primjera radi Facebook izuzetno pogodan za takav vid kampanje. Međutim, smatra da bi kandidati trebali otvarati posebne stranice za kampanju, a ne koristiti svoje privatne profile.

– Često se miješaju privatne informacije i politički stavovi, pa na istom profilu imamo privatne fotografije kandidata i zvanične fotografije sa predizbornih događanja, što se ne bi smjelo dešavati. Također, društvene mreže se koriste za manipulaciju, a ne za informiranje građana o programima i planovima, pa svjedočimo fotografijama kandidata koji usput naiđu na radove na cesti, pa se fotografišu uz prigodan komentar kao da oni vode radove i slično. Nadalje, u takvim online kampanjama kandidati bi trebali biti spremni na dijalog i sa neistomišljenicima, ali često nisu, odnosno brišu nepoželjne komentare – govori profesorica.

Gradi i ruši imidž

Turčilo smatra da virtuelne kampanje kod nas nemaju velikog efekta na birače, jer su korisnici društvenih mreža mahom mlađe osobe nezainteresirane za politiku. Međutim, korist koju kandidati imaju od društvenih mreža je da su one često „podloga“ za medijske priče.

– Tako Facebook npr. može biti izuzetno dobar kanal da se preko njega dođe u medije. Dobar primjer za to je premijer KS Elmedin Konaković koji vješto koristi svoj profil za informiranje i kojeg mediji često citiraju – navodi Turčilo.  i upozorava kandidate da moraju biti svjesni da je na društvenim mrežama sve stvar utiska i da virtuelne kampanje mogu da grade, ali i za čas sruše imidž.