Naslovnica Svijet Prekinut sast...

Prekinut sastanak s Gruzijom i Ukrajinom

45

Američki predsjednik Donald Trump nastavio je i u četvrtak s napadima na Njemačku na summitu NATO-a te ponovno zatražio povećanje izdvajanja za obranu na četiri posto BDP-a, iako to nije bilo na dnevnom redu.

Drugog dana summita NATO-a, tokom sastanka čelnika Saveza s Gruzijom i Ukrajinom, Trump je ponovno otvorio pitanje troškova za obranu. To nije trebalo biti na dnevnom redu pa su čelnici Ukrajine i Gruzije zamoljeni da napuste prostoriju kako bi čelnici NATO-a mogli ostati sami, navodi više diplomatskih izvora.

Trump je započeo s napadima već na putu prema sjedištu NATO-a kada je preko Twittera ponovno osudio Njemačku i druge bogate članice Saveza. “Godinama su predsjednici neuspješno pokušavali dobiti da Njemačka i druge bogate države NATO-a plaćaju više za zaštitu od Rusije. Oni plaćaju samo dio troškova. Sjedinjene Države plaćaju milijarde dolara previše kako bi subvencionirale Europu, a gube u trgovini”, poručio je Trump

U drugom tvitu Trump dodaje da je Njemačka “počela plaćati Rusiju, zemlju od koje želi da je štitimo, milijarde dolara za energiju iz plinovoda iz Rusije. To je neprihvatljivo. Sve države članice moraju ispuniti cilj od dva posto BDP-a, a to se mora popeti na četiri posto”.

Trump je i u srijedu zatražio da sve članice trebaju odmah podići troškove za obranu na dva posto, a kasnije to povećati na četiri posto

Saveznici su na summitu u Walesu 2014. zacrtali cilj da će do 2024. podići obrambene proračune na dva posto. Američki predsjednik time je ponovno potvrdio koliko je nepredvidiv.

Svi čelnici koji su u četvrtak pristizali na drugi dan summita isticali su da je rasprava tokom večere u srijedu bila konstruktivna, ali je on u četvrtak ponovno krenuo s osudama.

Drugi dan summita na dnevnom redu je bio sastanak čelnika NATO-a s Gruzijom i Ukrajinom te partnerskim zemljama koje koje sudjeluju u misiji u Afganistanu. Sastanci na vrhu NATO-a nikada nisu bili prigoda za veće, sadržajnije rasprave ili sukobe.

Obično su to ceremonijalni susreti na kojima se potvrde ranije dogovoreni zaključci i deklaracije. Ovaj put je očito drukčije, iako su teme bile striktno ograničene na vojna pitanja, posebno na sposobnost odvraćanja ruskih prijetnji, oko čega postoji suglasnost nakon što je Rusija pripojila Krim 2014. godine.

Federalna.ba / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.