Prijateljska briga ili pokušaj direktnog utjecaja na prilike u BiH?

Upliću li se i koliko susjedne zemlje u unutrašnje političke procese BiH, tema je o kojoj se govori godinama. Nakon ovogodišnjih izbora koji su u Predsjedništvo BiH uveli Željka Komšića, ova priča posebno je aktuelna. Međutim, stavovi koji stižu, najprije iz Hrvatske, različito se tumače u našoj zemlji.

Politički procesi BiH ponovo su u fokusu Vijeća za vanjske poslove EU-a, i to na zahtjev hrvatskih evroparlamentaraca i u vrijeme kada se komentari iz Hrvatske često ocjenjuju kao pokušaji direktnog utjecaja. Može li se govoriti o uplitanju u unutrašnja pitanja BiH?

“To je briga za bh. Hrvate, što je i ustavna obaveza RH i njena dejtonska obaveza, kao i Srbije, a ako neko to smatra miješanjem – možemo to i tako nazvati, ali svi se danas miješaju time što imaju stavove, svi se miješaju u svačije”, objašnjava politički analitičar Milan Sitarski.

Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je bespredmetno više otvarati to pitanje – Hrvatska se miješa u unutrašnja pitanja BiH, samo je nesporazum po pitanju toga da li Hrvatska polaže određeno pravo u tom smislu.

Stvari su se dodatno uozbiljile kada su na ovaj problem upozorili i nekadašnji predstavnici međunarodne zajednice. Da se Hrvatska direktno upliće u političke procese naše zemlje, stoji u otvorenom pismu koje potpisuju trojica bivših visokih predstavnika u BiH. Tvrde, pogrešan narativ o slučaju Bože Ljubića koristi se kao argument protiv legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića: “Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske, zajedno s Draganom Čovićem, čelnikom HDZ-a

BiH, tvrde da je izbor Komšića bio nelegitiman i protivustavan. Ipak, niti Ustav BiH niti izborni zakon BiH ne tvrde da članovi Predsjedništva moraju izabrati članovi njihove ‘vlastite skupine’”.

Ono što mnogi karakterišu kao miješanje u unutrašnja pitanja, susjedna zemlja vidi kao ispunjavanje svojih međunarodnih obaveza. Ističu i da pismo nije postiglo željeni efekt.

“Ja sam se samo na njega referirala odbacujući ga i smatrajući ga neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i da se na neki način miješa u rad institucija EU-a i u rad Vijeća za vanjske poslove, s obzirom na to da je pismo instruktivno”, navodi Marija Pejčinović-Burić, ministrica vanjskih i evropskih poslova RH.

Položaj Hrvata u našoj zemlji na dnevnom je redu i Sabora Hrvatske, i to kroz prijedlog deklaracije. Ponovo, potenciraju se izmjene izbornog zakona. No, ni u Hrvatskoj nema jedinstvenog stava o pitanju ulazi li se tako u isključive nadležnosti naše zemlje.

“Čitala sam prvu i drugu verziju, treća je u izradi i mislim da je na više nivoa neprihvatljivo. Što se tiče instrukcija da se Hrvatska treba miješati u unutrašnje stvari BiH, to je neprihvatljivo”, kaže Vesna Pusić, saborska zastupnica GLAS-a.

Predsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku (HDZ) Miro Kovač ističe kako žele da BiH bude stabilna, funkcionalna država, a to ne može biti ako se ne poštivaju politička prava jednog tri naroda – u ovom slučaju Hrvata.

Godinama svjedočimo pitanjima o kojima nema zajedničkog jezika – Pelješki most, izborni proces, unutrašnje uređenje BiH, sudski procesi. Kako sada stvari stoje, ova pitanja ostat će dugo kamen spoticanja u odnosima dvije zemlje, koje zvaničnici uglavnom nazivaju – prijateljskim.

Visoko.co.ba/Federalna.ba