Prije tačno 103 godine u Stocu je rođen najveći bosanskohercegovačkih pjesnika, koji je obilježio čitavu jednu kulturno-historijsku eru naše države.
Riječ je o Mehmedaliji Mak Dizdaru, “pjesniku stećaka” kako je često nazivan.
Mehmedalija Mak Dizdar, koji je rođen 17. oktobra 1917. godine, u Stocu je završio osnovnu školu, nakon čega je otišao u Sarajevo, gdje će živjeti sve do smrti 14. jula 1971. godine.
Pjesnik čija se djela Kameni spavač i Modra rijeka ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke prošlog stoljeća, bio je jedan od umjetnika koji su pokušali sastaviti sliku jednog svijeta koji je nekada davno bivao na ovim prostorima, a kojeg više nema.
Po dolasku u Sarajevo ovaj pjesnik je pisao za novine i časopis Gajret, nakon čega je u ilegali proveo dio Drugog svjetskog rata kao član Narodnooslobodilačkog pokreta. Sve to dovelo ga je do pozicije urednika lista Oslobođenje, koju je je uskoro zamijenio profesionalnom karijerom književnika i uredničkom pozicijom u listu Život.
Dalji tok njegovog života doveo ga je do osnivanja Seljačke knjige, izdavačke kuće čiji zadatak je bio prosvjećivanje širokih narodnih masa, a uskoro će njegova “kuća” prerasti u Narodnu prosvjetu.
Mak je u godini svoje smrti objavio poetsku zbirku Modra rijeka, koja je sadržala istoimenu pjesmu čime se istinski proslavio kao pjesnik, a ovu pjesmu europska kritika imenovala je “europskom pjesmom”. Druga važna zbirka u njegovom umjetničkom opusu bila je svakako zbirka Kameni spavač, kojom je težio da, kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima.
Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.