Naslovnica Lokalne Teme Staro Visoko Prof. dr. Ene...

Prof. dr. Enes Durmišević: Područje Visokog je centar srednjovjekovne Bosne – 2. dio

1079

durmisevicPrenosimo vam i drugi dio teksta prof. dr. Enesa Durmiševića (profesora na Katedri za pravnu historiju i komparativno pravu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu). Napominjemo da je tekst pod naslovom ”Područje Visokog – Centar srednjovjekovne Bosne” objavljen 2002. godine u Godišnjaku Pravnog fakulteta u Sarajevu. Prvi dio teksta možete pogledati OVDJE, a drugi dio je pred vama:

Visoko je tokom XIV stoljeća bilo povremeno boravište bosanskih vladara. Kralj Stjepan Ostoja se prvi veže za ovo naselje i od njega pravi svoju glavnu rezidenciju, gdje je 1399. godine izdao svoju povelju Dubrovčanima, a u aprilu 1404. Mlečanima sa privilegijama o slobodnom trgovanju po njegovoj zemlji.

Upravo iste godine, 1404., u Podvisokom je održan Bosanski sabor na kome je kralj Stjepan Ostoja zbačen s prijestolja, a za novoga kralja imenovan je Tvrtko II Tvrtković.

Ispod grada Visokog, u podnožju Visočice, uz samu rijeku Fojnicu, postepeno se formiralo naselje Podvisoki, koje se prvi put spominje 1363. godine. Ovo naselje je veoma brzo preraslo u jedan od najvažnijih trgovačkih centara u srednjovjekovnoj Bosni. Ovdje je izgrađen i dvor bosanskih kraljeva i to je bio politički centar srednjovjekovne Bosne u vrijeme bosanskih kraljeva Tvrtka II Tvrtkovića i Stjepana Tomaša. Upravo u Podvisokom, Tvrtko II Tvrtković je izdao povelju Dubrovčanima kojom je potvrdio kupovinu polovine Konavala od Sandalja Hranića. Također, u naselju Podvisoki Tvrtko II je dao povlastice dubrovačkim trgovcima 1421. godine. Tu se kaže da dubrovački poslanici ”pridoše va slavni dvor kralevstva mi Podvisoki”. Ovdje je Tvrtko II i Mlečanima izdao povelju o slobodnoj trgovini po njegovoj zemlji. I on je jedan od bosanskih kraljeva koji je stolovao u ovom naselju.

Ovdje je funkcionirala i carinarnica, kao i u svim trgovačkim i prometnim mjestima, i carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici bosanskoga kralja.

Razumljivo je da su ovdje dolazili i strani izaslanici, boravili dvorski dostojanstvenici, članovi kraljeve pratnje i pojedini bogati feudalci koji su željeli biti u kraljevoj blizini.

Bosna i Fojnica

Visoko je bilo i sjecište važnih puteva koji su išli od Jadrana dolinom Neretve i Bosne ka sjeveru, u Ugrasku, ili na istok, ka Podrinju.

Dolaskom Osmanlija je razoren grad Visoki, dok je podgrađe Podvisoki nastavilo svoj život kao važno ekonomsko i kulturno središte Visočke nahije. U XVI stoljeću ime Podvisoki se zamjenjuje kraćim imenom Visoki. Ali, zamjena ova dva naseljena mjesta se događala i u XV stoljeću. Tako se 1403. godine spominje dubrovački sud u Visokom.

Na kraju, treba spomenuti da se u početku ime Bosna u srednjem vijeku uglavnom odnosilo na ove prostore na potezu od Igmana do Vranduka, na teritorijalno-političku organizaciju čije ime se postepeno širilo na čitavu Bosnu koja je obuhvatala i ostale teritorijalne jedinice (Hum, Soli, Usora, Donji Kraji, Uskoplje, Neretva, Borač-Prača i dr.) koje su sačinjavale srednjovjekovnu bosansku državu u vrijeme njenog uspona. Smatra se da je u XII stoljeću, upravo u vrijeme vlasti bana Kulina, sa širenjem bosanske države na spomenute župe, došlo do naglog proširenja imena Bosna.

Pavao Anđelić tvrdi ne samo da se u spomenuta teritorija nazivala Bosnom, nego čak ostavlja sumnju u postojanje posebnog naselja Bosna upravo na teritoriji današnje općine Visoko, čije ime se prvo proširilo na teritoriju prvobitne Bosne (Vranduk – Igman), a kasnije je i cijela zemlja dobila to ime.

Anđelić nije izvršio ubikaciju tog naselja pod imenom Bosna. On, uglavnom, smatra da je to prostor u i oko Visokog (Visoko, Arnautovići, Biskupići, Moštre). Dakle, nameće se zaključak da je pojam Bosne obuhvatao teritoriju od pet-šest kvadratnih kilometara u koju su ulazila spomenuta naselja. Ako se posmatra geografski položaj ovih naselja i njihova međusobna povezanost, upast će u oči da se radi o jedinstvenoj teritoriji koja je i u osmanskom periodu bila cjelina, a kao što je poznato, osmanska administrativna podjela, ne samo u Bosni, temeljila se na zatečenom starijem stanju.

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.