Naslovnica BiH Privreda Proizvodnja j...

Proizvodnja jagodičastog voća sa omjerom izvoz/uvoz 15:1 – Razvojna šansa za Tešanj i cijelu BiH

1750

U općini Tešanj je uspostavljen “Lanac vrijednosti jagodastog voća”, šta je urađeno u okviru “lanca”? TRA Agencija za razvoj općine Tešanj ušestvuje u lancu vrijednosti jagodičastog voća kroz razvojnu inicijativu BEAR „područje poslovne izvrsnosti“ na području općina: Tešanj, Teslić i Žepče. U narednom periodu namjeravamo djelovati kroz tri radne grupe: saradnja sa organima vlasti i finansijskim institucijama; uvođenje novih tehnologija u proizvodnji i; promocija i marketing u proizvodnji i plasmanu jagodičastog voća. Posebnu pažnju poklanjamo uključenosti žena poljoprivrednica, obuci agronoma koji bi pružali osobe proizvođačima, posjeti sajmovima i povezivanju sa institucijama u drugim državama koje su podrška proizvodnji jagodičastog voća. Na području BEAR lanca vrijednosti jagodičastog voća djeluje 2.000 proizvođača koji predstavljaju značajan potencijal za dalji razvoj i unapređenje proizvodnje jagodičastog voća. TRA Agencija za razvoj općine Tešanj razvija kapacitete za tehničku i poslovnu podršku namijenjenu proizvođačima po principu „od polja do stola“ odnosno „od polja do hladnjače“. Ovo je proisteklo iz činjenice da u narednom periodu proizvođači moraju biti svjesni vlastitih ograničenja i potražiti pomoć u razvoju, ili pronaći kvalitetne partnere u distribuciji proizvoda. Proces nastupa na tržištu počinje razumijevanjem potrošača i prilagođavanjem ponude trendovima i zahtjevima kupaca (kulture, sorte, sezonalnost), a to su sve područja kojima pretendira da se bavi TRA Agencija za razvoj općine Tešanj u narednom periodu.

Koliko je zasada jagodastog voća zasađeno na području općine?

Na području općine Tešanj trenutno postoji 110 registrovanih proizvođača jagodičastog voća od kojih su 43 žene poljoprivrednice. To predstavlja 39,1% proizvođača koji su žene, što je podatak vrijedan pažnje ako se uporedi sa činjenicom da je to 11,9% na području općine Teslić i samo oko 2% na području općine Žepče, gdje je ova proizvodnja izuzetno razvijena. TRA Agencija kroz vlastite aktivnosti želi da doprinese ekonomskom osnaživanju žene u ruralnim područjima, a samo kroz projekat sa katarskom organizacijom podignuto je novih 50 nasada sa više od 10 ha nasada maline u posljednjih 6 mjeseci. U odnosu na planirani učinak, već u ovoj fazi projekta ostvarili nadmašili smo postavljeni cilj za 35%.

Na koji način su građani ušli u ovaj biznis?

TRA Agencija za razvoj općine Tešanj pružila je potpunu podršku za 50 novih proizvođača kroz uspostavljen „fond povrata uloženih sredstava“ i cilj da se u srednjeročnom periodu strijemi podizanju nasada jagodičastog voća na području općine u veličini od 100 ha. Obezbijeđena je podrška poticaja za proizvođače sa nivoa općine, a pošto zadruge i udrućenja na lokalnom nivou još nemaju odgovorajuće resurse, to u narednom periodu trebalo bi radili na kreiranju novih instrumenata podrške i unapređenju postojećih, kao što su:

 

  • Podrška transferu informacija i znanja u proizvodnji jagodičastog voća;

 

  • Podrška novim investicijama u proizvodnji jagodičastog voća;

 

  • Podrška proizvodnji putem direktnih plaćanja po jedinici zasađene površine i podrška otkupu plodova;

 

  • Institucionalno definisanje integralne proizvodnje jagodičastog voća;

 

  • Unapređenje postupaka sa plodovima nakon berbe (berba, pakovanje, skladištenje, transport, marketing),

 

  • Podrška ugovaranju proizvodnje i prerade polјoprivrednih proizvoda;

 

  • Podrška uvođenju međunarodnih standarda;

 

  • Jačanje politike kvaliteta i usklađivanje sa standardima EU;

 

  • Mjere popravke polјoprivrednog zemlјišta;

 

  • Podrška područjima sa prirodnim ograničenjima;

 

  • Unapređenje sistema osiguranja u polјoprivredi (sufinansiranje premije);

 

  • Organizovanje i nastup na polјoprivrednim sajmovima i izložbama u zemlјi i u inostranstvu i dr.

 

Kolika je godišnja proizvodnja?

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji su usaglašeni sa podacima kojima raspolaže FAO u strukturi poljoprivrednih proizvoda koje proizvodi BiH uočavamo da se prema finansijkom obimu proizvodnje malina nalazi na 15, a jagoda na 16. mjestu, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 16.000 tona. Izvoz maline iz BiH je tokom 2014. godine iznosio 34,5 miliona KM od čega je 98% bilo u smrznutom i 2% u svježem stanju. Potom u strukturi izvoza slijede borovnica (3,2 miliona KM) i jagoda (2,3 miliona KM). Kada je riječ o proizvodnji maline, BiH se prema raspoloživim podacima nalazi na 11.mjestu u svijetu. U kojoj drugoj djelatnosti ili proizvodnji naša država zauzima 11. poziciju u svijetu? Provedene analize govore da bi se primjenom određenih mjera integralne proizvodnje uz primjenu modernih tehnologija uzgoja i višem stepenu znanja prinosi maline mogli povećati na iznos 15t/ha, što bi automatski BiH uvrstilo na 6.mjesto u svijetu sa godišnjom proizvodnjom od cca. 21.000 tona.

Da li imaju problema sa plasmanom i gdje plasiraju proizvodnju?

U BiH malina predstavlja jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala. Najveći deo izvoza usmeren je na Evropsku uniju. Prema raspoloživim podacima u periodu 2010-2014. godina u BiH su zasnovane površine pod jagodičastim voćem veličine 149,24 ha, od čega su nove površine pod malinama veličine 79,92 ha (53,55%). Raspoloživi podaci govore da u BiH djeluje 17 ozbiljnih hladničkih kapaciteta sa instaliranih cca. 9.000 tona. Neki od značajnih aktera u području otkupa i instalisanih hladnjičarskih kapaciteta su: Heko komerc, Boss Agro Food, Prijedorčanka, Klas, Vrganj i dr. Prema podacima koji dolaze iz SAD-a potrošnja voća u svijetu je u porastu u prvoj dekadi 21.vijeka uz napomenu da je posebno veliki rast u potrošnji prisutan kod slijedeće tri poljoprivredne kulture: malina (475%), borovnica (411%) i jagoda (60%).Za male proizvođače, domaće tržište nudi određeni potencijal za plasman svježeg jagodičastog voća, a trendovi vezani za potrošnju jagodičastog voća su pozitivni, kako u svijetu, regionu, tako i u BiH.

Prema pokazateljima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) jagodičastog voća je sa 16.553.086,00 KM u 2009. godini dostigao iznos od 43.039.202,00 KM u 2014. godini. Ovo predstavlja povećanje od 2,6 puta i najbolju preporuku za dalji razvoj navedenog sektora. Istovremeno uvoz jagodičastog voća u BiH snizio se sa vrijednosti 3.652.354,00 KM u 2009 godini na iznos 2.405.051,00 KM u 2014. godini. U strukturi izvoza dominira smrznuta malina (79%), smrznuta borovnica (7%), smrznuta jagoda (5%), smrznuta kupina (5%), srznute crvene ribizle (2%), svježe maline (1%) i dr. Ako analiziramo strukturu uvoza jagodičastog voća u BiH iz 2014. godine, tada dolazimo do zaključka da dominira smrznuta malina (43%), potom slijedi svježa jagoda (19%), smrznuta borovnica (12%), smrznuta jagoda (11%), smrznuta crvena borovnica (5%), smrznuta crna borovnica (5%) i dr. Analizirajući podatke uvoza u posljednjih nekoliko godina, dolazimo do zaključka da je ogroman potencijal za supsticiju uvoza i plasman na domaćem tržištu jagodišastog voća prvenstveno u mjesecu mart, aprilu i maju. U posljednjih nekoliko godina u svijetu su uočeni slučajevi infekcija uzrokovanih uvezenom smrnutom malinom (npr. Norovirus), to je još jedan pokazatelj da je „domaće najbolje“ pod uslovom da se mora voditi računa o higijenskom aspektu proizvodnje. S druge strane jagodičasto voće posjeduje brojna ljekovita svojstva, čemu u prilog govori sve veći porast njegove zastupljenosti u ishrani stanovnika najrazvijenih država svijeta.

Sektor proizvodnje jagodičastog voća predstavlja perspektivna proizvodnju,gdje je omjer izvoza prema uvozu 15:1 u Bosni i Hercegovini. Najviše izvozimo smrznutu malinu (Willamette, Meeker), ali raste značaj kupina, jagode (pogotovo šumske), borovnica, te svježe maline (Polka). Domaće tržište je još dosta zanemareno u smislu potencijala za plasman, a mogućnosti su brojne . TRA Agencija za razvoj općine Tešanj želi u narednom periodu da posebnu pažnju posveti komunikaciji sa domaćim otkupljivačima i distributerima (npr. KLAS koji je akvizicija AS Grupe iz Tešnja, pratimo planove HIFA grupacije iz Tešnja sa njihovom poslovnom akvizicijom Bosanka u Doboju, kao i projekat Bosanka 2 koji realizuje firma „Benkos-Bosna“ kao investitor iz Azerbejdžana u susjedstvu općine Tešanj) i da pažnju usmjeri na proizvodnju organskog jagodičastog voća. Organsko voće i povrće predstavlja najbrže rastući organski sektor u Europi. Prema istraživanjima FiBL-a i IFOAM-a iz 2012. godine, na svjetskom nivou, oko 43.000 ha (8,6% ukupne površine) pod zasadima jagodastog voća je ORGANSKO. Najveće površine zasada organskog jagodičastog voća nalaze se u Poljskoj, SAD-u, Litvaniji, Kanadi i Njemačkoj (1.500-15.000 ha). Procentualno najjaču organsku proizvodnju posjeduje Litvanija, Grčka, Rumunija, Estonija, Bugarska (40-90%), dok se BiH nalazi pri dnu ljestvice u svjetskoj proizvodnji sa upitnih 1,7%. TRA Agencija želi da bude pionir u takvoj vrsti proizvodnje i zajedno sa našim partnerima iz BEAR područja „barem za korak ispred konkurencije“.

Doc.dr. Ismar ALAGIĆ dipl.inž.maš.

Direktor, TRA Agencija za razvoj općine Tešanj

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.