Dvadesetih godina 20. vijeka ona je bila jedna od tri žene koje su radile kao FBI agentice – njene koleginice su bile Džesi Dakstajn (Jessie Duckstein) i Lenor Hjuston (Lenore Huston).
Alaska je rođena 1868. godine u Ohaju. Nema mnogo podataka o njenom djetinjstvu, ali ono što se zna jeste da je završila samo tri razreda javne škole. Dva puta se udavala i imala je jedno dijete po imenu Ester koje je umrlo 1902. godine.
Njena dva brata, Džejms Vord Pekard (James Ward Packard) i Vilijem Dud Pekard (William Doud Packard), su osnovali kompaniju za proizvodnju automobila „Packard“, koju je kasnije preuzela firma „Studebaker“.
Vilijem Džej Burns (William J. Burns), direktor Biroa za istraživanje (nekadašnje ime FBI-a), je 11. oktobra 1922. godine zaposlio Alasku na mjesto specijalne istraživačice. Obuku je prošla u Njujorku, a kasnije je otišla da radi u kancelariji u Vašingtonu. Početna plata joj je bila sedam dolara dnevno plus četiri dolara za putne troškove.
Biro je agentice htio da angažuje kako bi radile na slučajevima u vezi sa Mann Act, čiji je cilj bila borba protiv međudržavne trgovine ljudima u seksualne svrhe. No, budući da su je smatrali “veoma prefinjenom” naređeno je da ne smije biti zadužena za “grube” slučajeve. Kada se u obzir uzme i njen stepen obrazovanja, to je značilo da su mislili da ona i nije baš korisna u krivičnom gonjenju takvih zločina.
U kancelariji u Vašingtonu Alaska je bila uključena u slučaj protiv drugog agenta koji je kriminalcima prodavao klasifikovane informacije Odjela za pravosuđe.
Radila je samo dvije godine prije nego što je novoizabrani direktor Džej Edgar Huver (J. Edgar Hoover) tražio od nje da podnese ostavku. On je to uradio nakon što mu je specijalni agent zadužen za kancelariju u Vašingtonu prijavio da „nema određenog posla za ženskog agenta“. Alaska je podnijela ostavku 10. juna 1924. godine.
Umrla je 16. jula 1934. godine u 66. godini. Tek skoro 40 godina od njene smrti, tačnije 1972, i nakon donošenja Zakona o ravnopravnom zapošljavanju, žene su mogle opet da se pridruže snagama FBI-ja.
U prethodnom tekstu o PRVIM LOLAMA, ženama koje su prokrčile put nama ostalima u nekoj od sfera, odnosno oblasti, bilo da je riječ o nauci, politici, umjetnosti, kulturi, sportu ili društvenom djelovanju, pisale smo o Murasaki Šikibu.
lolamagazin.com/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.