Put u još veće siromaštvo: U BiH samo dugovi uspješno rastu

704

Naime, javni dug BiH je oko 45 posto BDP-a zemlje i još je daleko od kriterija EU za zaduživanje zemalja članica, koji je 60 posto BDP-a. Međutim, koliko je za nas podnošljiv taj dug, govori podatak da penzije u FBiH još nisu isplaćene svim penzionerima.

Ovakav tip ekonomske politike bez ozbiljnih reformi i rezova vodi u siromašenje zemlje i njenih građana, te rasprodaju državnog bogatstva u vidu uspješnih državnih firmi, najavio je ovo ekonomista Damir Miljević u Oslobođenju prije nekoliko mjeseci, a potvrda ove konstatacije došla je prošle sedmice. Federalna Vlada će zaista rasprodati gotovo sve firme koje ima.

Reforme

O novom zaduživanju, u iznosu od oko milijardu maraka, bh. vlasti ovih dana pregovaraju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), međutim, pitanje je da li se uopće pregovara o bilo čemu. Naime, na državnom nivou pregovori ne bi trebali biti upitni, pošto on nema ni velika ovlaštenja ni velike mogućnosti da nešto radi. Ključ je u rukama entiteta. Ali, u Federaciji BiH koalicija se raspala, Vlada radi bez nekoliko ministara, konstantna je potraga za novim strankama koje bi ušle u koaliciju. Pošto se tu ništa ne zna, MMF nije imao s kim pregovarati.

U Republici Srpskoj Vlada je, čini se, stabilna, ali uslov za novac od MMF-a je usvajanje reformske agende, koju RS, odnosno SNSD, neće da podrži. Bez tog potpisa neće biti ni novca od MMF-a, jer u pismu namjere MMF-u bh. vlasti će navesti upravo ono što piše i u agendi: usvajanje zakona o radu, izmjene zakona o PDV-u (povećanje poreza), oporezivanje svega što dosad nije oporezovano, prodaja državnih firmi itd.

No, ako je suditi prema izjavama nakon sastanaka sa predstavnicima MMF-a, moguće je očekivati da agenda bude usvojena. Predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović izrazila je spremnost Vlade da, u skladu sa zajedničkim dogovorom sa sastanka na Jahorini u maju 2015. godine, dogovori i provede sve politike i mjere i s drugim nivoima vlasti u BiH na način da svako obavlja svoj dio posla, bez blokada ili uslovljavanja s različitih nivoa vlasti u BiH. Ministar finansija Zoran Tegeltija izrazio je  nadu da će međunarodne finansijske institucije i Evropska unija zaključiti finansijske aranžmane s BiH, koji će biti podrška provođenju mjera fiskalne konsolidacije.

Ekonomska slika BiH u ovom trenutku nije nimalo ružičasta. Prema podacima za prvi kvartal ove godine, industrijska proizvodnja stagnira, a fizički obim proizvodnje čak je i smanjen 0,7 posto. S obzirom na to da je riječ o malim procentima, podatke o rastu zaposlenosti za 1,9 posto (ukupan broj zaposlenih 706.400) i padu nezaposlenosti jedan posto (546.779) ne treba smatrati nekom pozitivnom viješću, jer administrativna stopa nezaposlenosti je i dalje 43,8 posto.

Ekonomski rast u prošloj godini iznosio je mršavih 0,6 posto, a u ovoj se, optimistično, očekuje ekonomski rast 2,6 posto, dok je prognoza za 2016. 3,2 posto.

Što se tiče vladinih finansija, prema izvještaju Centralne banke BiH za treći kvartal 2014, prihodi u državni budžet iznosili su 769,4 miliona KM, dok su istovremeno rashodi iznosili 664,7 miliona KM, od toga je 470,4 miliona za plate administracije.
Federacija BiH je imala prihod u budžet 1,19 milijardi KM, dok su fondovi socijalne zaštite imali 2,28 milijardi KM. Rashodi federalne Vlade bili su u navedenom kvartalu 962 miliona KM, a 161 milion KM odnosi se na plate zaposlenim. Rashodi fondova socijalnog osiguranja bili su 2,3 milijarde KM, što znači da su fondovi u minusu 57,7 miliona KM.

Vlada RS-a je u navedenom periodu imala prihode od 1,29 milijardi KM, a fondovi socijalne zaštite ovoga entiteta 1,2 milijarde KM. Također, Vlada RS-a je imala rashode od 1,22 milijarde KM, od čega je 516,9 miliona za plate. Istovremeno, fondovi su imali rashode od 1,24 milijarde KM i u minusu su 34 miliona KM.

Iako podataka za prošlu godinu nema, na osnovu prethodnih godina možemo zaključiti da se konstantno povećava budžetski deficit, a vlade ništa ne rade da ga barem ograniče. Budžetski deficit je 2011. bio 1,3 posto BDP-a, 2012. porastao na dva posto, a 2013. na 2,2.

Obveznice

Istovremeno, deficit robne razmjene u 2014. iznosio je 8,1 milijardu KM (30,1 posto BDP-a), a 2013. 7,3 milijarde KM (27,8 posto).

U prvom kvartalu ove godine vanjski dug BiH je iznosio 8,58 milijardi maraka, od toga je 1,09 milijardi KM dug prema MMF-u. U odnosu na kvartal ranije javni dug je porastao oko 300 miliona KM, na 8,21 milijardu KM. Javni dug BiH je u prošloj godini rastao za nešto manje od 100 miliona KM mjesečno. Prošlu godinu smo startali sa 7,6 milijardi KM, a završili sa 8,2 milijarde KM.

Za servisiranje javnog duga u prvom kvartalu 2015. izdvojeno je 150 miliona KM, od toga 28 miliona za kamate, a 142 miliona za glavnicu. U 2014. za servisiranje vanjskog duga bilo je potrebno 760 miliona, u 2013. 684, 2012. 413, te 2011. 339 miliona KM. Podaci jasno ukazuju na rast obaveza po kreditima izvana.

Što se tiče unutrašnjeg duga, vlade entiteta najčešće pribjegavaju izdavanju obveznica i trezorskih zapisa, to je još jedino što imaju na raspolaganju za održavanje kakve-takve likvidnosti. Da nije toga, vjerovatno bi već odavno bankrotirali. Samo u ovoj godini, zaključno sa 17. junom, Vlada Republike Srpske zadužila se obveznicama i trezorskim zapisima za 194,8 miliona KM. Kod obveznica je rok dospijeća 4-5 godina, a kod trezorskih zapisa šest mjeseci. Ostalo je još, prema planu Ministarstva finansija, da se obave tri aukcije trezorskih zapisa i jedna emisija četverogodišnjih obveznica. Vjerovatno je riječ o približno 100 miliona KM koji se planiraju ovako prikupiti.

Istovremeno, Vlada Federacije BiH je u drugom kvartalu ove godine emitovala vrijednosne papire u vrijednosti 160 miliona KM, dva puta trogodišnje obveznice, te četiri puta šestomjesečne trezorske zapise. U trećem kvartalu planirano je da se prikupi 120 miliona KM posredstvom obveznica i trezorskih zapisa.

U BiH, prema svim pokazateljima, samo dugovi uspješno rastu.

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.