Rast dolara, pad eura: Evropi se sljedeće godine loše piše, BiH još gore

Dolar i dalje nastavlja rasti u odnosu na druge svjetske valute, a euro, nakon glasanja Britanaca za izlazak iz EU-a i glasanja Italijana protiv ustavnih promjena, slabi. Pad bi mogao ubrzati i neizvjestan ishod izbora u “motorima EU-a”, predsjedničkih u Francuskoj u maju te parlamentarnih u Njemačkoj u septembru 2017.

BiH prodaje za eure, kupuje u dolarima

Istovremeno, novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump, koji dužnost preuzima u januaru 2017, najavljuje ulaganja od hiljadu milijardi dolara, što bi trebalo potaknuti ubrzanje američke ekonomije koja već bilježi historijski nizak postotak nezaposlenih. To je već potaknulo i optimizam ulagača u američku ekonomiju koja mjesečno otvara stotinu hiljada radnih mjesta.

Euro se prije dvije godine prodavao za oko 1,4 dolara. Jučer je njegova vrijednost iznosila 1,06. Francuska banka Societe Generale procjenjuje da će se vrijednost eura u prvom tromjesečju iduće godine izjednačiti s dolarom. Slična mišljenja dolaze iz njemačkog Deutsche Bank, koji je još prije dvije godine prognozirao da će tokom 2017. godine euro postati slabiji od dolara.

Vujo Vukmirica, profesor emeritus međunarodne ekonomije sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Banjoj Luci ocijenio je za Faktor da je jačanje dolara i slabljenje eura “sasvim normalna i prirodna stvar sa stanovišta ekonomije”.

– Dolar je konstituisan na različitim temeljima i ima svoju političku strukturu. Dolar se ‘ugradio’ u Bretton Woods na kojem počiva današnji međunarodni monetarni sistem. Euro to nije, iza njega ne stoji država, već grupa zemalja. Imali smo i različito ponašanje zemalja eurozone u odnosu na krizu 2008. godine. SAD je masovno štampao dolare i podgrijavao potrošnju. Zemlje eurozone su išle na štednju. U EU smo imali opadanje rasta i rast nezaposlenosti. U SAD-u smo imali rast zaposlenosti – naglasio je profesor Vukmirica za Faktor.

Što se tiče BiH, i on upozorava da je najveći dio duga BiH izražen u dolarima, da je najveći dio izvoza sa zemljama EU-a i eurozone, a da je uvoz najveći iz Rusije i izražen je u dolarima.

– Imat ćemo sigurno dodatno opterećenje. Evropi će biti loše. Nama u BiH će biti dva puta gore ili čak na kvadrat – istaknuo je profesor Vukmirica.

Čeka nas teška godina

Ulagači, sudeći po vijestima sa Wall Streeta, masovno rasprodaju državne obveznice, osobito zemalja u razvoju. Očekuju da će znatno više zaraditi ako novac ulože u dionice američkih preduzeća, nakon što Trump pokrene obnovu američke infrastrukture. Američka centralna banka je tokom krize 2008. štampala više od 4.500 milijardi dolara, koji su proteklih osam godina preplavili svijet. Sad se dolari masovno povlače u SAD. Britanski ekonomisti su za list The Telegraph naglasili da danas zemljama u razvoju, među koje definitivno spada i BiH, prijeti nestašica dolara i kreditni slom.

Zaduživanje tih zemalja moglo bi uskoro poskupjeti, a MMF je u svojoj analizi upozorio da je ukupna zaduženost u svijetu već danas skočila na nevjerovatnih 152.000 milijardi dolara (225 posto svjetskoga BDP-a), a da su dugovi preduzeća u zemljama u razvoju od 2008. do kraja 2015. skočili sa 9.000 milijardi dolara na 25.000 milijardi.

Vjekoslav Domljan, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Sarajevska škola za nauku i tehnologiju (SSST) i bivši ambasador BiH u Kanadi, očekuje da će dolaskom Donalda Trumpa doći i do “reseta”, odnosno usporavanja zamaha globalizacije. To će, smatra, imati odraz na čitav svijet i značiti neizravni udar i na našu zemlju.

– Sigurno je da će doći i do težeg poslovnog okruženja za BiH. Tu mislim na zemlje u okruženju i EU u koje najviše izvozimo. Kako će se pojedine valute kretati gore-dole, moguće je i da će se ostvariti projekcije Societe Generale i Deutsche Bank. Plašim se da je prerano za zaključke, ali reperkusije po BiH su moguće ne samo zbog vanjskog duga BiH, već i odnosa uvoz-izvoz – kazao je Domljan za Faktor.

On podsjeća da su tri četvrtine našeg izvoza vezane za EU i da ako danas izvezemo za jedan euro, a on je manji deset posto od dolara, to će se odraziti na BiH jer većina našeg uvoza dolazi opet iz Rusije, Kine ili Turske koji plaćamo dolarima.

– Naši novčani tokovi su više vezani za euro. Lično mislim da će iduća godina biti lošija za Evropu. Oni se plaše protekcionizma i rasta kamata. Kako bude Evropi bit će i nama – naglasio je Domljan.

Dodao je da za moćnu zemlju kao što je SAD takva dešavanja nisu problem jer njegovi vanjskotrgovinski tokovi nisu toliko veliki i smatra da će Trump donositi, kako mi kažemo, uredbe sa zakonskom snagom bez parlamenta, odnosno Kongresa što nije ništa novo i time diktirati vanjsku trgovinu pa i politiku SAD-a.

Devizne rezerve BiH su u eurima

Uz sve navedeno, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), stalno tijelo Generalne skupštine UN-a, plaši se nove finansijske krize koja će ovaj put krenuti iz zemalja u razvoju, otežane otplate dugovanja, finansijskog sloma i niz bankrota tih država. Istovremeno, Evropska centralna banka se plaši jačanja protekcionizma u svijetu, trgovinskih ratova, rasta inflacije i kamatnih stopa na zaduživanje.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović, ekspert je za finansije javnog sektora i monetarno-kreditnu politiku, ističe da je struktura deviznih rezervi BiH, koje su “podloga” za našu marku, oko 8,6 milijardi maraka i te rezerve su u eurima.

– Mi nemamo taj valutni rizik. Ovo što se dešava je rizik za one koji trguju valutama na novčanom tržištu. Eventualno, rizik za BiH je kod nekih plaćanja vezanih za dolar. Naš najveći broj transakcija vezan je za euro – pojasnio je Kešetović za Faktor.

Dodaje da su zaduženja BiH kod MMF-a izražena u SDR-u (Special Drawing Rights – posebna prava vučenja) kao obračunskoj valuti. Pitanje je postoje li u aranžmanima vezanih za vanjski dug neke klauzule vezane za kursne razlike.