ZDKMisli o prirodi!Rijeka Bosna služi kao divlja deponija lokalnom stanovništvu

Rijeka Bosna služi kao divlja deponija lokalnom stanovništvu

Grad Visoko turistički zanimljiv zahvaljujući prirodnim i historijskim bogatstvima, znatno je opterećen problemima divljih deponija i nesavjesnog odlaganja komunalnog otpada uz obale rijeke Bosne smatraju predstavnici nevladinog sektora u ovom gradu.

Naime, prema njihovom mišljenju rijeka Bosna trenutno služi kao divlja deponija lokalnom stanovništvu.

“Konkretno, kada bi krenuli na rafting niz rijeku Bosnu od Visokog do Okolišta, vidjeli bi najmanje 20 leševa ovaca, krava i koza koji plutaju nizvodno, nebrojene kubike otpada od plastike, papira i stakla, do automobilskih i traktorski guma, čak jedan madrac koji stoji na istom mjestu i raspada se već 10 dugih godina.” tvrdi za Visoko.co.ba Jasmina Ferhatović Omerbegović iz visočkog “Eko-Vikinga”.

Kako kaže, kada bi ljudi razmislili o tome šta nam ta rijeka ima za ponuditi, ne bi nikada više pomislili da bacaju otpatke u nju.

Međutim, nije sve tako crno, te se prema njenim riječima broj divljih deponija i zagađenja uz rijeke zasigurno smanjio u zadnjih nekoliko godina.

“Zaključili smo da je podizanje svijesti i rješavanje odvoza smeća u lokalnim zajednicama uz rijeku Fojnicu urodio plodom, jer smo ga jako dugo zagovarali. Sada sela koja gravitiraju Visokom uzvodno uz rijeku Fojnicu (Zbilje, Buci, Grajani, Gorani, Zagorice, Duatovci i Tušnjići), gotovo sva imaju riješen problem odvoza otpada. Prije nekoliko godina to nije bio slučaj, pa su često ljudi bili primorani da bacaju svoj otpad u vodu.”, dodaje ona.

“Od kada se riješio ovaj administrativni problem, vidimo dosta manje otpada u našim rijekama i oko njih. Tako da možemo zasigurno reći da se naš trud isplatio, iako je trebalo puno godina i problem nije riješen u potpunosti, tako da moramo napomenuti da naša borba nikada neće biti gotova, sve dok i zadnji komad plastike nije napustio riječna korita na području grada Visoko.”, zaključila je u razgovoru za Visoko.co.ba Jasmina Ferhatović Omerbegović iz visočkog “Eko-Vikinga”.

Visoko.co.ba / Redakcija / N. K.

Medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Digitalna mapa zagađenja prirode“ koji finansijski podržava Švedska, a implementira Centar za promociju civilnog društva u okviru projekta “Misli o prirodi!”. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost portala Visoko.co.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE