Naslovnica BiH Privreda Rusmir Hrvić:...

Rusmir Hrvić: Ozbiljne finansijske institucije još izbjegavaju BiH

Rusmir Hrvić, predsjednik uprave AS Holdinga, za Oslobođenje je govorio o uspješnoj 2018, ali i planovima za 2019. godinu

306

Mnogo ste radili u protekloj godini, pa možete li sumirati šta je to sve urađeno u periodu iza nas?

– Tačno je da smo mnogo radili iako nije bilo nijedne nove akvizicije u protekloj godini. Radili smo na dovršetku onih iz 2017, kao što su Solana, Zenička mljekara i Agrokomerc. Započeto je to ranije, ali smo u 2018. sve finalizirali.

Kada je riječ o Solani, tu smo najviše posla uradili. Imenovani su novi menadžment, novi Upravni odbor i sad smo u procesu završetka javnog poziva gdje će se javno pozvati svi ostali dioničari ukoliko žele prodati svoje dionice. Unutar firme je rađeno na HR-u (Human Resources), promijenjen je softver, radi se mnogo na domaćem tržištu, a intenzivno smo radili i na inostranim tržištima kod ino-kupaca.

Novi proizvodi

Fokus smo također stavili na Agrokomerc. To je proces koji je počeo 2017. godine, a u 2018. smo uspjeli uknjižiti imovinu koju smo kupili putem izvršnih postupaka u 2017. Uporedo s tim, naš tim za marketing i razvoj je dosta radio na razvoju novih proizvoda. Jedan od njih je nedavno izašao na tržište. Radi se o krem-namazu Maza koji je premium proizvod i oko njega je već napravljena pozitivna energija. Osim Maze, imamo još nekoliko grupa i proizvoda koji se razvijaju. Sve su to proizvodi koje je Agrokomerc i ranije radio, a mi ih sada planiramo vratiti na police. Radimo na dizajnu, ambalaži, etiketama, konceptima proizvoda…

I Mak Zara je ove godine konsolidovana. To je mala firma ali dobar brend. Finalizirali smo sve što se tiče Mak Zare i ponosni smo na urađeno.

Kako biste ocijenili stanje u prehrambenoj industriji u BiH? Koji su problemi, izazovi, šta je dobro, šta nije?

– Ja to nekako mjerim od akvizicije Vispaka koja je bila prije osam godina i moje mišljenje je da smo u tom periodu puno uradili, i mi sami kao grupa, a i druge firme u BiH koje se bave tim sektorom. Prije osam godina prehrambena industrija u BiH je bila na koljenima. Preplavili su nas uvozni proizvodi, a naši su se gubili sa polica. Međutim, to je počelo da se mijenja. Naše firme su počele ulagati i u marketing i u nove proizvode, tako da mogu reći da se ta industrija oporavlja i da je to mnogo bolje nego što je bilo ranije. Nije to još dovoljno brzo, trebamo mnogo raditi da se to još unaprijedi, ali bitno je da imamo trend koji se mijenja.

S obzirom na to da mnogo putujete i srećete se sa raznim poslovnim ljudima, kako oni doživljavaju BiH?

– Nažalost, ne kažu ništa dobro. Uglavnom, ozbiljne finansijske institucije, neki investicioni fondovi i slično, još zaobilaze BiH. Plaši ih ukupno političko stanje, ti izvještaji koji su u medijima. Nismo još u NATO-u i EU, a oni se određuju prema tome da li će investirati u većem obimu ili ne.

Jeste li uspjeli da promijenite nečije mišljenje?

– Jesam, ima tu više primjera. Jedan od njih je onaj gdje smo uspjeli zaključiti jedan predugovor. Uskoro će se desiti zvanično potpisivanje, a radi se o kreditnom aranžmanu sa Austrijskom razvojnom bankom. Prezentirali smo naš način poslovanja, našu viziju i strateške ciljeve. Na osnovu toga odobrena su nam sredstva od 10 miliona eura za investiranje u naše proizvodne pogone, u osavremenjavanje pogona, mašina, opreme.

image
Agrokomerc sprema nove proizvode

Gdje sve ima vaših proizvoda, gdje ih najviše traže?

– Trenutno izvozimo u 27 zemalja. Osim zemalja regiona, tu su i skoro sve zemlje EU, Amerika, Kanada, Australija, Katar, Saudijska Arabija, Turska… Najviše od svih proizvoda traži se Zlatna džezva. Ona je vodeći proizvod i najviše se prodaje u Americi. Međutim, veoma smo ponosni i na prodajne rezultate Zlatne džezve u Sloveniji. U pojedinim marketima tamo smo na trećem mjestu po prodaji.

Kažete treći ste po prodaji tamo, a kakva je situacija u BiH što se tiče plasmana domaćih proizvoda u marketima?

– Teško je dobiti dobro mjesto na polici, sve se to mora platiti, a kod novih proizvoda je još teže. Tu postoje pravila koja su skoro jednaka za domaće proizvode i za strane. Imamo i nekih izuzetaka, kod domaćih trgovaca gdje nam za neke kategorije izlaze u susret. Naprimjer, za Zlatnu džezvu i Oazu nije problem, ali već za Mazu, iako svi kažu da je dobar proizvod, trebamo veće razumijevanje trgovaca.

U šta još planirate investirati u 2019, hoće li biti novih investicija, proizvoda?

– U 2018. smo više radili na razvoju krovne firme, nego na rastu. Danas u AS Holdingu ima 30 uposlenika koji su među najboljim u svojim oblastima. Tu smo puno radili i to nam je pomoglo da uspješno završimo godinu. Plan je da i iduće godine nastavimo u tom smjeru. Mnogo novca smo uložili i u IT rješenja, što ćemo nastaviti i u ovoj godini. To sve govori da ćemo se i u 2019. bazirati na jačanje strukture unutar firme, a što se tiče novih proizvoda i novih kategorija, toga će sigurno biti, prvenstveno u AC Foodu (Agrokomercu). Izbacili smo Mazu, a radimo i na inovativnim premium proizvodima koji se, po kvaliteti, mogu mjeriti sa internacionalnim brendovima. Biće još dosta kategorija: čajno pecivo, širenje palete proizvoda Topsa, sendvič Tops, a i mimo toga očekuju se još neke inovacije u Vispaku, Klasu.

Novih akvizicija neće biti?

– Ne mogu reći ni da će biti niti da neće. Nije nam to sada u fokusu, u fokusu nam je razvoj. Nema ništa da je planirano za sada, ali ne isključujemo i mogućnost da se to promijeni.

Imate dobre radnike u Holdingu, ali šta je sa proizvodnim pogonima. Da li je teško naći kvalifikovane radnike?

– O nedostatku radnika se dosta govori, ali mi nemamo taj problem. Mislim da je razlog za to taj da smo mi kroz sve ove godine rada napravili pozitivan imidž firme koji privlači ljude. Mi, ustvari, imamo problem s tim da imamo dosta radnika koji čekaju na posao kod nas. Primjera radi, u Oazi 50 ljudi čeka na posao, u Vispaku stotinu njih. Sve firme, dakle, trebaju napraviti bolji ambijent za radnike kako oni ne bi odlazili. Ima istine i u tome da poslodavci nemaju uslove da naprave bolji ambijent, ali ima i grešaka samih poslodavaca. Ni mi je ranije nismo imali, ali zadnjih godinu i po unutar Holdinga funkcioniše HR služba. Više od 90 posto bh. firmi nema HR službe, već imaju kadrovske službe koje prijavljuju i odjavljuju radnike, izdaju rješenja o godišnjim odmorima.

Benefiti za radnike

Dakle, HR službe su ono što nama nedostaje i što imaju strane firme koje su došle u BiH, a koje vode brigu o uposleniku. Stimulans za radnika je plata, ali i mimo plate se razvijaju i nematerijalni benefiti, koje mi sada razvijamo. To ćemo i širiti. Dva-tri benefita će početi sa implementacijom kod nas od ove godine, a to je da neradni dan bude kad dijete krene u školu ili u vrtić, da imamo klizno radno vrijeme, a za dio uposlenika, u zavisnosti od radnog mjesta, biće dan ili dva u mjesecu da mogu raditi od kuće. Ono što nas može pogoditi kad je u pitanju odlazak ljudi, jeste činjenica da ako ode 80.000 ljudi iz BiH, manje će se piti kafe, vode…, i tu bismo mogli osjetiti posljedice u smislu smanjenja proizvodnje.

S obzirom na to da ste i Vi počeli kao mali biznis, šta biste poručili nekome ko danas pokreće novi biznis?

– Za bilo koji posao da se odlučite, ključna je vizija. Taj neko mora imati viziju i neku sliku u glavi, gdje ide i šta hoće, šta sanja. Drugo je da mora biti uporan, vjerovati u to što radi. Ono što je sigurno jeste da mora puno raditi, mora se žrtvovati.

Jeste li Vi ostvarili svoj san?

– Početni san koji sam imao kada smo kretali u biznis jesam, ali sada imam neke još veće snove.

Oslobođenje / Minela Pamuk / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.