To je djelimično posljedica toga što međunarodni klimatski fondovi biraju da sarađuju sa razvojnim bankama i ostalim velikim međunarodnim agencijama koje mogu brzo da potroše milione dolara, umjesto da se usmjere na lokalne uprave i projekte manjeg obima.
Istraživači međunarodnog instituta za okolinu i razvoj iz Londona navode da dodatni problem predstavlja nesposobnost lokalnih vlasti da razvijaju i procjenjuju projekte ili da popunjavaju komplikovane prijave da bi dobile novac.
Još jedna prerepka je to što u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama nije određen konkretan cilj u vezi sa trošenjem novca na lokalnom nivou, navodi se u izvještaju.
“Shvatanje kako da se dođe do novca tamo gdje je on potreban je izazov u ovom trenutku”, rekla je direktorica za klimatske promjene u Institutu i jedan od autora izvještaja.
Donatori danas daju samo 11 odsto novca koji su obećali, djelimično zbog pomenutih prepreka, napomenula je ona.
Bogatije zemlje obećale su da će do 2020. godine izdvajati po 100 milijardi dolara godišnje da bi pomogle siromašnijim državama da pređu na čistu energiju i prilagode se problemima poput sve većih suša, poplava i rasta nivoa mora.
visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.