Rekao je da, što se tiče uvoznog mesa, dolazi ono najlošijeg kvaliteta, po najnižim cijenama, a da iz zemalja kao što je Argentina dolaze veoma male količine.
– To je u razvijenim državama jedna vrsta otpada, a nama dolazi po minimalnim cijenama – istakao je Šarović.
BiH se, naveo je, opredijelila za liberalno, slobodno tržište za razliku od nekih drugih ekonomija, kao što je naprimjer ekonomija Turske koja ima drugačije regulirano tržište i ”podiže i spušta rampu na granici kada procijeni da je u njenom interesu”.
– Ovdje je sasvim drugi koncept, slobodne trgovine, gdje je pitanje zaštite vrlo suptilno pitanje i za to jedna zemlja treba da se osposobi. Puna su nam usta zaštite, ali kada krenemo da zaštitimo određeni proizvod pokazujemo svoju nespremnost od entitetskog do državnog nivoa da tu zaštitu provedemo – naglasio je Šarović.
Istakao je da se ne može kazati ”od sutra zabranjujemo uvoz mesa u BiH” te da za to treba imati adekvatne podatke, statistiku, što treba razmjenjivati između entitetskog i državnog nivoa.
– Podaci moraju da budu dostupni svima, moramo da napravimo takve procjene i da obrazložimo Briselu ili Sekretarijatu CEFTA-e da je BiH u pravu, ali priča o tome da treba da se uvede zaštita ne može ići tek tako – naveo je.
Ove ocjene je iznio tokom predstavljanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u drugom kvartalu 2017., gdje je istaknuto da je ostvaren izvoz od 5.351.121.000 KM, što predstavlja povećanje izvoza od 13,91 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.