BiHPolitikaSastanak na Ivanici sa Karamarkom: Čović suptilno gradi put ka tronu „guvernera...

Sastanak na Ivanici sa Karamarkom: Čović suptilno gradi put ka tronu „guvernera HZHB“

Izostanak političkih reakcija, prvenstveno bošnjačkih lidera, na otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru, u prisustvu samo članova HDZBiH i uz crkvenu ceremoniju, te dogovaranje sa liderom SNSD Miloradom Dodikom i prisustvovanje potpisivanju sporazuma između elektroprivreda RS i HZHB u Trebinju, ohrabrio je Dragana Čovića da nastavi tabati svoju stazu ka tronu „guvernera HZHB ili trećeg entiteta“, piše novinska agencija Patria.

Tako se danas Čović sa stranačkom delegacijom i dužnosnicima na Ivanici sastao sa predsjednikom HDZ Hrvatske i prvim potpredsjednikom Vlade Hrvatske Tomislavom Karamarkom te delegacijom Vlade Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika.

Razgovaralo se o pograničnoj saradnji i razvoju Ivanice. Delegacije su se složile kako zajednički trebaju djelovati kako bi prostor Ivanice zaživio u punom kapacitetu, zaključeno je kako treba uraditi i dodatne napore kako bi se prostor Ivanice jačao kroz nova radna mjesta i infrastrukturu.

Sa Čovićem u delegaciji sve kadrovi HDZBiH. Nigdje resornih državnih ili federalnih ministara, ili federalnog premijera ili predsjedavajućeg Vijeća ministara, kada se razgovara o Ivanici i saradnji sa Hrvatskom.

Suptilno to Čović radi i polako ali sigurno učvršćava svoju poziciju. Potezi koje je vukao u posljednje vrijeme bili su ispipavanje pulsa javnosti, a današnjim sastankom sa Karamarkom krenuo je, očigledno, u realizaciju zacrtanih ciljeva.

Obzirom da Ravno i Trebinje kao općine graniče, ne treba isključiti ni Dodika iz ove priče koji je od susreta u Karađorđevu sa Čovićem 2009. godine postao njegov „političko-interesni sijamski blizanac“, te da mu prešutno u ruke predaje Ravno u kojem su većinski bili naseljeni Srbi, a sada sve više zemljište kupuju Hrvati.

Vratimo se Ivanici, pa će možda biti i jasnije zbog čega su u bh. delegaciji bili samo članovi HDZ BiH, te o kako golemim investicijama i profitima se radi.

Firma Agrotour Ivanica registrirana u općini Ravno čiji su vlasnici hrvatski general Ivan Čermak, odnosno njegov sin Hrvoje putem firme Voluntas registrirane u Mostaru, od Općine Ravno 2006. godine kupili su 8 miliona i 700.000 kvadratnih metara zemljišta u Ivanici za samo 1,20 KM po kvadratu.

Danas se to zemljište prodaje za 300 i više eura po kvadratu, te nije teško izračunati o kakvoj pljački državne imovine se radi.

Ni Općina Trebinje ni Ravno nikada nikome nisu dale na uvid zemljišne knjige kako bi se utvrdilo stvarno vlasništvo nad ovim zemljištem. No, bez obzira na njihovu igru skrivača, zna se da je riječ o državnoj imovini. Stoga je prije 10 godina tadašnja državna pravobraniteljica Dragica Miletić izjavila da će se provjeriti ova prodaja i poništiti ugovor, ali to nikada, naravno, nije učinjeno.

Naselje Ivanica nalazi se na samoj granici sa Republikom Hrvatskom i od Straduna i centra Dubrovnika udaljeno je svega sedam kilomatara. Stoga i ne čudi što je Čović sa Karamarkom razgovarao o stvaranju ambijenta za ulaganje, a Karamarko potencirao da je BiH za Hrvatsku prvorazredni saobraćajni, privredni i sigurnosni interes. Ali zasigurno i profitabilan za današnje delegacije koje su se sastale na Ivanici.

Evropska komisija povukla 3 miliona eura

Upravo prodaja zemljišta na Ivanici bila je razlog zbog kojeg je Evropska komisija prije sedam godina povukla svoja sredstva u iznosu od 3 miliona eura za gradnju modernog graničnog prijelaza prema Dubrovniku, kada su saznali da je zemljište u vlasništvu hrvatskog generala. O ovoj aferi diskutovano je i u Parlamentu BiH, ali krivac nikada nije pronađen.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE