Naslovnica BiH Senaid Begić:...

    Senaid Begić: Mladi odlaze iz BiH, potrebno nam je hitno sistemsko rješavanje ovog problema

    Bosnu i Hercegovinu je od početka ove godine napustilo oko 30.000 građana, a prema podacima Ankete o radnoj snazi, oko 530.000 stanovnika je napustilo državu u roku od pet godina. Podaci Studije o mladima Friedrich Ebert Stiftunga 2018./2019 navode da čak 40 posto mladih ima želju dugoročno napustiti ovu zemlju, a razlozi su mnogi - loš obrazovni sistem i visoka stopa nezaposlenosti, između ostalog. I dok nevladin sektor sprovodi ovakva istraživanja, bh. vlasti još uvijek nemaju donesen zakon ni strategiju za mlade na državnom nivou. Sve su to samo neki od faktora zašto naš sagovornik A.S. sa 32 godine odlazi u Njemačku. "Godinama razmišljam o odlasku, a kako moja fakultetska diploma i dodatno obrazovanje nisu pomogli u pronalaženju adekvatnog posla, završio sam kurs i nakon godinu i po dana, dobio sam poziv. Uskoro odlazim", rekao je on za Interview.ba.

    182

    Pojašnjava kako mu neće biti lako krenuti u nepoznatu zemlju i ostaviti porodicu, ali u Njemačkoj ima dosta prijatelja i poznanika, koji će mu pomoći.

     Ono što je najbitnije, imam osiguran posao kroz nekoliko sljedećih godina, a od te plate mogu plaćati svoje troškove, poslati porodici koliko im treba i uštediti za neko putovanje. Nude mi i priliku za besplatno dodatno usavršavanje. Kako  to propustiti? – zapisao se on.

    Potrebna politička volja

    Predstavnik Instituta za razvoj mladih “Kult” Aldin Alićza Interview.ba rekao je da naša zemlja nema ni statističke podatke o odlascima mladih.

    – Mi smo u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH potpisali sporazum i krenuli u istraživanje i analizu potreba mladih – pojasnio je on.

    Dodao je da je ovaj Institut sa drugim organizacijama pokazao da posjeduju znanje i iskustvo u pisanju akcionih planova i drugih dokumenata, ali je potrebna i politička volja.

    – Neformiranje vlasti na federalnom i državnom  nivou dovoljno govori o nezainteresiranosti trenutnih vladajućih stranaka za mlade – napominje on.

    Alić naglašava da postoje zakoni na entitetskim nivoima, ali i kako su neophodne strategije koje prate zakon, dok je najvažnija provedba svega toga.

    – Imamo pozitivnih primjera s kantonalnih nivoa, a Institut  upravo sada radi strategije na lokalnim nivoima – rekao je.

    Moguća i tematska sjednica

    A jedan od tih pozitivnih primjera je i zastupnik SDP-a BiH u Parlamentu FBiH Senaid Begić čija je inicijativa da se donese “Strategija za mlade 2021 – 2025.”, dobila većinu glasova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u junu ove godine. Naredni potez povlači Vlada Federacije BiH.

    – Sama problematika mladih i sadržaj inicijative nalaže Predstavničkom domu i Vladi FBiH da u što kraćem roku i u saradnji sa nevladinim i vladinim tijelima uradi analizu stanja potreba i položaja mladih u FBiH i da se na osnovu te analize, pristupi kreiranju strategije mladih koju bi usvojio Parlament FBiH – rekao je za Interview.ba.

    Kroz ovakvu inicijativu, federalna Vlada obavezuje se da pronađe sredstva za izradu analize potreba i položaja mladih i strategije.

    Slična prilika propuštena je kada je strategija za mlade 2016. – 2020. godine ostala u ladicama nadležnih – neupotrebljiva. Naime, Vlada FBiH je 2013. godine počela proces izrade Strategije za mlade, a procesom je koordiniralo Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je te iste godine uradilo Analizu stanja i potreba mladih Federacije BiH na osnovu kojeg je započet proces izrade strategije.

    Ipak, nikada nije došlo do realizovanja i usvajanja.

    Kako Begić napominje, sada su u pitanju novi faktori i otežavajuće okolnosti koje tretiraju probleme, poput odlaska mladih i nezaposlenosti.

    – Svjesni smo činjenice da mladi odlaze iz BiH te je potreban hitan sistemski, sveobuhvatan i multisektorski pristup rješavanja ovog problema – napomenuo je.

    Smatra i kako podrška PD Parlamenta FBiH je bila znak da su na dobrom tragu, te jer su svi zastupnici opozicije i dio pozicije podržali je.

    Rješenje sinergija

    Na pitanje šta bi državni zakon o mladima značio, Alić odgovara:

     Koliko se razumijem, ne mora značiti da će išta donijeti, ali daje osnovu da ćemo dalje graditi akcione planove, mjere, koji će doprinijeti poboljšanju života mladih –.

    Napominje da bi taj zakon dao osnovu za dalje građenje boljih politika za mlade.

    Begić kaže da će se možda inicirati i tematska sjednica, jer ovakva tema to i zaslužuje.

    – Trebalo bi dati odgovore zašto se došlo do ovakvog stanja i koje su preventivne mjere da se to smanji, da bi se odlasci mladih reducirali kako bi se perspektive otvorile i strategija bi dala odgovore na pitanja – rekao je.

    Republika Srpska je 2016. godine usvojila Omladinsku politiku za period od 2016. do 2020. godine, a sam Zakon o mladima FBiH nalaže kreiranje strategije za mlade, te usvajanje i provedbu.

    Odgovore od Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva za porodicu, omladine i sporta RS-a o ovoj temi još uvijek čekamo.

    Alić zaključuje kako je zaista neophodna sistemska podrška.

    – Bez obzira ko bio na vlasti i kojoj političkoj stranci pripadao, potrebno je da rade na poboljšanju uslova mladih. Džaba nam najbolji zakoni u svijetu, ako se na terenu ništa ne dešava. Jedino rješenje je sinergija organizacija civilnog društva, predstavnika medija i vlasti i drugih građana o zajedničkom djelovanju – napomenuo je on.

     

    Visoko.co.ba/Interview.ba

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.