ZanimljivostiPutovanjaSidnejska opera umjetničko djelo sagrađeno za umjetnost

Sidnejska opera umjetničko djelo sagrađeno za umjetnost

Bivši vođa Irske republikanske armije Džo Kahil za Sidnejsku operu je rekao da je ona umjetničko djelo sagrađeno za predstavljanje drugih umjetničkih djela, a oživjela je zahvaljujući ljudima koji su vjerovali u moć mašte.

Čuvena zgrada nalazi se u Sidneju, glavnom i najvećem gradu države Novi Južni Vels, a ujedno je i simbol Australije. Opera pokriva 18.000 kvadratnih metara, duga je 183 metra, a široka 120. Poznata je po konstrukciji krova koji izgleda kao školjke, što je predstavljalo veliku inovaciju u svijetu arhitekture, ali i izazvalo brojne probleme u konstruisanju.

Osebujnu zgradu Opere u Sidneju projektovao je danski arhitekta Jorn Utzon. Posao je dobio pobijedivši na internacionalnom konkursu, u kojem su učestvovala 233 arhitekata iz 32 zemlje svijeta.

Plan njegovog dizajna je bio da se zgrada uklopi u luku kao jedro broda. Izgradnja je počela 1957. godine, ali to nije bila laka “plovidba”.

Plan za izgradnju operske zgrade među stanovnicima prvo nije bio naročito popularan. Troškovi, koji su stalno rasli, samo su odmagali u podizanju simpatije stanovnika Sidneja prema izgradnji.

Građena je od 1959. do 1973. godine, a na početku je procijenjeno da će koštati sedam miliona američkih dolara. No, komplikovana konstrukcija krova u obliku školjke bila je ogroman izazov za graditelje te značajno povećala predviđene troškove.

Promjena vlasti 1965. godine dodatno je usporila gradnju zgrade Opere. Političari su stavili pritisak na Utzona zbog povećanih troškova, koji su u tom trenutku iznosili nešto više od 20 miliona dolara. Utzon je morao da se povuče s mjesta glavnog arhitekte, što je izazvalo masovne proteste na ulicama Sidneja. Protesti i marševi su imali za cilj da Utzon ponovo bude glavni arhitekta, ali to se nije desilo.

U aprilu 1966. godine drugi arhitekta Peter Hal je angažovan da radi na dizajnu enterijera Sidnejske opera, a Utzon je nedugo zatim napustio Australiju sa svojom porodicom. Nikada se nije vratio da vidi svoje remek-djelo završeno. Godine 1999. ponovo se povezao sa Sidnejskom operom i pristao da napiše principe dizajna, koji će služiti kao vodič za sve buduće izmjene na zgradi.

Veliko otvaranje

Sidnejsku operu zvanično je otvorila kraljica Elizabeta II 20. oktobra 1973. godine, a prisustvao je veliki broj ljudi. Neki su mislili da Sidnejska opera nikada neće biti završena, ali je njeno savršenstvo opravdalo sva produženja radova i probleme koji su nastajali tokom izgradnje. Ceremonija je prenošena preko televizije, a uključivala je vatromete i izvedbu Betovenove Devete simfonije.

Jorn Utzon nije prisustvao ceremoniji, jer nije pozvan, niti je njegovo ime bilo pomenuto na otvaranju.

Svјetska baština

Od 28. juna 2007. godine Sidnejska opera je zvanično postala dio UNESCO-ove svjetske baštine i tako je dobila značaj kao i Tadž Mahal, egipatske piramide, Kineski zid…

Prema UNESCO-u, Sidnejska opera predstavlja veliko djelo arhitekture koje pokazuje ljudsku inovaciju i kreativnost.

“Sidnejska opera predstavlja neosporno remek-djelo ljudske kreativnosti, ne samo u 20. vijeku, već u istoriji čovječanstva”, stoji u izvještaju Komiteta svjetske baštine.

Zanimljivo je da je prvi nastup održan čak 13 godina prije nego što je Sidnejska opera završena i otvorena. Američki pjevač Paul Robeson popeo se na konstrukciju 1960. godine i pjevao radnicima pjesmu “Ol’ man river”.

Od kada je Sidnejska opera zvanično otvorena, ugostila je veliki broj značajnih ličnosti, a u njenim prostorijama održano je hiljade koncerata, opera, predstava, baleta, izložbi…

Godine 1990. Nelson Mendela, koji je ranije te godine oslobođen iz zatvora, pričao je o opraštanju pred publikom koju je činilo 40.000 ljudi. Tri godine ranije na istoj pozornici je stajao papa Jovan Pavao II. Godine 2000. u koncertnoj hali je održana ceremonija otvaranja Olimpijskih igara.

U Sidnejskoj operi održavaju se i koncerti velikih muzičkih imena današnjice. Dosad su tamo nastupali, između ostalih, Sting, “The Cure”, Bob Dilan, “Kraftwerk”, “Massive Attack”, Bjork…

 

Visoko.co.ba/nezavisne.com


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE