Naslovnica Preporuka Slikar Džeko ...

Slikar Džeko Hodžić: Bh. likovna umjetnost ne postoji na svjetskoj kulturnoj mapi

24
U razgovoru za Klix.ba Džeko Hodžić govori o ovogodišnjem izdanju ove velike likovne smotre i uopćeno o stanju likovne kulture u BiH.

“Na ovogodišnjem Sarajevskom likovnom salonu u Collegium artisticumu izlagat će 36 autora i to različitih generacija, od postdiplomaca sve do stare garde slikara kao što su Halil Tikveša i Dževad Hozo. Također, svi posjetioci moći će vidjeti i djela konceptualnog umjetnika Brace Dimitrijevića, ali i radove srednje generacije likovnih umjetnika među kojima su Izet Alekčković, Edin Numankadić, Hamzalija Muhić, ja i brojni drugi. S obzirom na to da sami autori biraju radove koje će izlagati, posjetioci mogu očekivati manifestaciju raznolikosti individualista i sigurno će svi sladokusci kada je riječ o likovnoj umjetnosti biti zadovoljni”, kazao je na početku našeg razgovora Džeko Hodžić.

Kako nam u nastavku govori ovaj utjecajni likovni umjetnik, Sarajevski salon je i pokrenut kako bi se unaprijedila sarajevska i uopćeno bh. umjetnička scena, ali ističe i to kako ovogodišnja izložba, kao što je to bio slučaj i s prošlogodišnjom, neće donijeti značajne novitete.

“ULUKS je osnovan 2011. godine, a nedugo nakon toga i Sarajevski salon kako bismo izbjegli učmalost likovnih umjetnika i kako bismo probali unaprijediti domaću likovnu scenu. Na prvih pet izložbi izlagalo je manje autora, selekcija je bila strožija i samim tim je i program bio kvalitetniji. Ovogodišnja, kao i prošlogodišnja izložba, neće ponuditi ništa novo u umjetničkom smislu. Izlažu dobri autori, posjetioci će moći vidjeti izvrsna djela, ali neće biti nekih značajnijih noviteta. Ja se iskreno nadam da ćemo u budućnosti krenuti korak naprijed uz nadu da neće estetski i profesionalni kriterij zamijeniti jaranski”, pojasnio je Hodžić.

On govori i to kako BiH ima veliki broj talentiranih umjetnika, ali da su marginalizirani i da nemaju pravu priliku da široj javnosti pokažu svoje umijeće.

“Postoje daroviti mladi likovni umjetnici. Nažalost, oni se vrlo teško uključuju u izlagačku djelatnost i to se mora mijenjati. Materijali su skupi, ateljea nema i sve su to problemi koji ih limitiraju. Sve je više mladih likovnjaka koji se odlučuju na otvaranje vlastitih malih galerija, gdje izlažu svoje slike koje kasnije prodaju kako bi preživjeli. Oni nemaju priliku da se iskažu. Mi na Sarajevskom salonu svake godine imamo i nekoliko radova mladih umjetnika kako bismo ih predstavili publici. Primjerice, ove godine imamo dva mlada vajara i jednu grafičarku”, objašnjava Hodžić.

S obzirom na to da se umjetnost u globalu naziva elitističkim segmentom ljudskog djelovanja, Džeko Hodžić naglašava da svaki umjetnik mora biti spreman i na mnogo odricanja kako bi došao do zacrtanih ciljeva.

“Umjetnost je, ma šta neki govorili, uvijek bila elitistička. Ako se čovjek odlučiti baviti umjetnošću, on mora biti spreman da čak i gladuje kako bi sebi kupio potrebni pribor i materijal. U tom kontekstu, ja sam vrlo često bio gladan i toga se ne stidim. Uvijek mi je bilo draže kupiti pet boja ili platno nego pojesti negdje dobar ručak. Sadašnje generacije žive brzo i to je nešto što je zahvatilo čitav svijet, a mladi se sve manje trude i nemaju interesa za napredovanje. Kada govorimo konkretno o Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, ako u nekoliko generacija izađe dvoje ili troje nadarenih umjetnika na svim odsjecima, to će biti super”, kaže Hodžić.

Džeko Hodžić je zaključio kako BiH, uprkos svim problemima s kojima se susreću domaći likovni umjetnici, ima puno dobrih slikara koji su spremni izlagati u velikim svjetskim galerijama, ali govori kako bi ulaganja u ovu oblast mogla biti dosta veća.

“BiH ima toliko dobrih umjetnika koji su sposobni napraviti izložbu u najvećim svjetskim izložbenim centrima, ali država nema strategiju kako da im pomogne. Ako nas nešto u svijetu može predstaviti u pozitivnom svjetlu, to je kultura. Treba nam jedan jak selektor i strateška pomoć nadležnih institucija. To je sve. Meni samo za uramljivanje slika treba i do nekoliko hiljada maraka, a ta sredstva umjetnici najčešće nemaju. Međutim, svjetlo na kraju tunela jeste to da su dobri slobodni umjetnici u BiH zdravstveno i penziono osigurani, ali mora se uskoro uspostaviti uređen sistem. Mi trenutno na svjetskoj kulturnoj mapi ne postojimo”, na kraju razgovora je rekao Džeko Hodžić.

Organizator ovog događaja je Udruženje likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, a glavni finansijer projekta je Ministarstvo kulture i sporta KS.

Visoko.co.ba/klix.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.