Snažna potvrda poraza Erdoganove politike u Istanbulu

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pretrpio je težak udarac pošto su glasači, nezadovoljni ekonomskim stanjem u zemlji i njegovom sve autoritarnijom vlašću, na ponovljenim izborima za gradonačelnika Istanbula opet podržali opozicionog kandidata Ekrema Imamoglua, pišu svjetski mediji.

Mediji ukazuju i da bi poraz u gradu, u kojem je Erdogan počeo političku karijeru kao gradonačenik, mogao biti početak njegovog kraja, prenosi Radio Slobodna Evropa. Ubjedljiva pobjeda Ekrema Imamoglua ošamućujuća je osuda ekonomske politike i sve autoritarnije Erdoganove vladavine, ocenjuje Bloomberg.

Kandidat opozicione Republikanske narodne partije osvojio je oko 54 posto glasova, a kandidat vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) Binali Yildirim 45 posto glasova, nakon prebrojanih 99 posto glasačkih listića.

Kandidat Erdoganove partije je tijesno izgubio 31. marta s 14.000 glasova razlike, dok je sada jaz bio skoro 800.000, što je nedvosmislena poruka da su birači zabrinuti za rastakanje demokratskih osnova Turske, ističe Bloomberg.

Erdoganova partija je u martu izgubila i u Ankari i drugim velikim gradovima, pošto su inflacija, nezaposlenost i pad vrijednosti lire uzeli danak, ali je turski predsjednik odbio da prizna poraz u Istanbulu žaleći se na nepravilnosti, što je prihvatila izborna komisija.

Rezultati glasanja u nedjelju pokazuju da je Erdogan, najmoćniji turski lider u moderno vrijeme, napravio nevjerovatno lošu procjenu kada je tražio da se ponovi glasanje, ocjenjuje BBC. Pobjeda opozicije u Istanbulu imaće dramatične posljedice po Erdoganovu vlast u zemlji, ocenjuje Guardian, i dodaje da su izbori u nedjelju smatrani testom krhkih turskih demokratskih standarda i Erdoganove političke budućnosti.

Prema britanskom listu, sada bi mogla da se intenzivira borba za vlast među frakcijama u vladajućoj koaliciji.

Gubitak Istanbula drugi put bio je nezamisliv ishod za AKP, ističe Guardian i ukazuje da kao najveći turski grad i privredno čvorište, Istanbul pokriva 31 posto BDP-a zemlje. Istovremeno taj grad je, dodaje list, važan pogon za nezvaničnu mrežu finansiranja vladajuće partije koja je zajedno sa svojom islamskom prethodnicom kontrolisala Istanbul posljednjih četvrt vijeka.

Erdogan je doživio najveći poraz u svojoj političkoj karijeri, iako je opozicija bila suočena s neravnopravnim uslovima, glavnim medijima naklonjenim predsjedniku i neskrivenim korištenjem vladinih sredstava za podršku kandidatu vladajuće partije, ističe New York Times.

Pored toga što je Erdogan izgubio kontrolu nad najvećim turskim gradom gdje je počeo karijeru, rezultati izbora u nedjelju, kako piše New York Times, imaju i druge posljedice – poraz je napravio pukotinu u predsjednikovoj auri nepjobedivosti i to bi mogao da bude kraj njegove 16-godišnje vladavine Turskom.

Poraz bi također mogao da pokrene i lančanu rekaciju koja bi se završila prevremenim izborima ove ili sljedeće godine, ocjenjuje njujorški list. Bivši predsjednik Abdulah Gul i bivši premijer Ahmet Davutoglu mogli bi da se odvoje od Erdogana kako bi pokrenuli svoje konzervativne pokrete, rekla je za američki list Asli Ajdintasbas, saradnica u Evropskom savjetu za spoljne poslove.

Poraz vladajuće partije u nedjelju u Istanbulu dolazi u delikatnom trenutku za turskog predsjednika, ocjenjuje Wallstreet journal.

Erdogan pokušava da obnovi tursku privredu pogođenu recesijom, a ove nedjelje bi trebalo da se sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi riješio diplomatski sukob sa SAD, između ostalog, oko kupovine ruskog protivvazdušnog sistema, navodi američki list.

Gubitak na izborima u Istanbulu označava pad podrške javnosti AKP-u otkad su turski ekonomski problemi izašli na vidjelo sredinom prošle godine, ukazuje Wallstrret jorunal.

Dugotrajni period rasta, uveliko podstican zaduživanjem u stranoj valuti, prekinut je i zimus je Turska ušla u recesiju, dok je situaciju za obične ljude pogrošao nagli pad vrijednosti domaće valute, što je povećavalo inflaciju.

Nezadovoljstvo raste i zbog sve autoritarnijeg liderstva od neuspješnog državnog udara 2016. godine, nakon kojeg su uslijedile masovne čistke i mjere protiv biznismena, novinara i boraca za ljudska prava, navodi Wallstreet journal.

Visoko.co.ba/Federalna.ba