BiHŠta je i koliko naša zemlja uradila na putu evropskih integracija?

Šta je i koliko naša zemlja uradila na putu evropskih integracija?

Evropski komesar za proširenje Johannes Hahn na sutrašnjoj posebnoj sjednici Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta predstavit će Mišljenje o kandidatskom statusu naše zemlje. Biće ovo pokazatelj šta je i koliko BiH uradila na putu evropskih integracija.

Tri godine BiH čeka dodjelu kandidatskog statusa. Aplikacija za članstvo u EU predata 2016 . godine. U međuvremenu se dugo čekalo da bh. vlasti ispune svoj dio obaveza, među kojima i dostavljanje odgovora na više od 3.000 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, koje je trajalo više od godinu dana. Koliko su domaći političari uradili na provođenju reformi i ispunjavanju uslova koji bi vodili ka kandidatskom statusu, konačnu će ocjenu dati izvještaj Evropske komisije.

“Ne odajem nikakve tajne ako kažem da će se kroz mišljenje potvrditi da ova zemlja u konačnici može postati država članica ali – uvijek ima ono neko ali. Postoji niz zahtjeva i uslova koji se za to moraju ispuniti. Svi sa svoje strane moraju biti proaktivniji”, poručuje Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH.

A proaktivnost bh. političara često je izostajala. Optimistično su se davali datumi i najave kandidatskog statusa, a na terenu blokade u formiranju vlasti i neprovođenje reformi.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović smatra kako se ne treba puno očekivati: “Možda ipak neki uslovljeni status – da se BiH da status sa dosta uslovljavanja. To bi bilo maksimalno što možemo očekivati”.

“Da li se može nešto pohvaliti – to je pitanje na koje svaki građanin na ulici može dati odgovor. Šta da pohvali? Da pohvale zastoj u formiranju vlasti, da pohvale ove međuetničke sukobe i ovu atmosferu koju potenciraju oni kojima je cilj da nikad ne uđemo u EU zato što znaju da neki od njih – kad uđemo u EU, oni će ući u zatvor”, ističe Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP.

Struka tvrdi da prostora za optimizam, kad je riječ o kandidatskom statusu, nema. Stoga se postavlja pitanje koliko politički akteri smatraju strateškim ulazak naše zemlje u EU.

Politički analtičar Adnan Huskić podsjeća na početku kako smo država u kojoj se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH: “I sav ovaj cirkus koji imamo sa pravosuđem, sa VSTV – ustvari tu mi šaljemo ključni signal zašto BiH u ovom momentu nije, a vjerujem čitava regija zbog drugih pitanja, spremna za jedan ozbiljniji napredak ka EU”.

“Kod nas je ta situacija, blokada je hronična i uslovljena je našim domaćim razlozima. Moguće je da ključni akteri blokada u formiranju naše, na državnom nivou, zakonodavne vlasti i predviđaju ovaj zastoj u EU integracijama – od strane same EU – pa da im je to dodatni motiv da na toj blokadi insistiraju jer ih niko neće uhvatiti u toj krivici”, tvrdi Milan Sitarski, član stručnog tima IDPI.

Napredak BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, osim od domaćih vlasti, zavisit će i od formiranja novog sastava Evropskog parlamenta, ali i ostalih evropskih institucija i njihovog stava o proširenju.

 

Visoko.co.ba/Federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE