Stara džamija u Podgori: Nacionalni spomenik u kojem se molitva obavlja već 500 godina

U samoj blizini Breze, tačnije u selu Podgora, nalazi se najstarija i najmanja podkupolna džamija u Bosni i Hercegovini. Nacionalni spomenik, koji već 500 godina nijemo svjedoči jednom periodu bosanske države, još uvijek krije mnoge tajne, pa tako nije poznato ni ime onog ko je izgradio ovu džamiju, ali ni tačna godina izgradnje.

Proglašena nacionalnim spomenikom nulte kategorije

Podgora je nekada bila općina, a džamija za koju se smatra da su je izgradili neimari u sastavu osmanske vojske smještena je na uzvišenju s kojeg se vidi Breza, Ilijaš, a vidljiva je i iz Visokog. Zbog svog položaja i vremena gradnje iako mala do prije Drugog svjetskog rata bila je centralna džamija u Brezi.

Mutevelija Zijah Silajdžić u razgovoru govori kako je ova džamija bila jedina pokrivena olovom prije Prvog svjetskog rata. Njeni zidovi su debljine jedan metar, a u unutrašnjost može primiti tek oko 40 vjernika. Zbog svih specifičnosti Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je ovu džamiju nacionalnim spomenikom BiH.

“Džamija ima osam potkupola, a u nju može stati tek 40 vjernika u normalnim uvjetima. Dok je ovakva situacija unutar džamije bude nešto više od deset vjernika jer se ljudi pridržavaju distance. Raduje nas ipak da i prije ramazana i tokom Ramazana vjernici ovdje žive islam, dolaze u džamiju i dobri su ljudi”, kazao je Silajdžić.

Džamija čuva Kur'an star više od 100 godina

Od ukrasa koji govore o starosti objekta u džamiji se nalaze levhe, na kojima stoji 1284. Hidžretska godina, te 20 starih bosanskih ćilima. Postoji i Kur’an star više od 100 godina.

Iako je stara podgorska džamija u prethodnom ratu bila na prvoj borbenoj liniji, nikad nije pogođena. Samo u ratnom periodu u njoj se nisu obavljale vjerske aktivnosti.

Nekad je ova džamija bila centralni objekt u Medžlisu Islamske zajednice u Brezi, a danas se u njoj uglavnom klanjaju džuma-namaz i bajram-namaz. Također, svake godine u septembru održava se i tradicionalni mevlud.

Visoko.co.ba/Nejra Šehić