Više od 3.600 trudnica u Finskoj je upitano o njihovom nivou stresa, a i njihova djeca su praćena. Psihijatri kažu da buduće majke moraju imati pristup podršci za mentalno zdravlje.
Poznati su i drugi važni faktori, kao što su odgoj djece, finansijska situacija u porodici i traume koje su proživjele u djetinjstvu, a koji bi mogli igrati neku ulogu.
Šta je poremećaj ličnosti?
Poremećaj ličnosti podrazumijeva da određeni aspekti nečije ličnosti otežavaju život i njima i drugim ljudima. Oni mogu biti pretjerano anksiozni ili emocionalno nestabilni, naprimjer, ili paranoični i antisocijalni.
Smatra se da poremećaji ličnosti pogađaju otprilike jednu od 20 osoba. Vjerovatnije je da imaju druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem, poput depresije ili problema s drogama i alkoholom. Kao i drugi mentalni poremećaji, i odgoj, problemi sa mozgom i geni mogu igrati ulogu u njihovom razvoju.
Šta je uradila studija?
Svakog mjeseca tokom trudnoće studija, koja je objavljena u časopisu British Journal of Psychiatry, tražila je od žena da odgovore na pitanja o njihovoj razini mentalnog stresa. Tačnije, morali su reći jesu li stalno bili pod velikim stresom, umjerenim stresom ili ga nisu nikako imali.
Žene su živjele oko Helsinkija u Finskoj, a njihove bebe rođene su između 1975. i 1976. godine. Kada su ta djeca kasnije navršila 30 godina, primijećene su neke od dijagnoza poremećaja ličnosti, tj. ukupno ih je bilo 40, a sve su to bili teški slučajevi koji su uključivali čak i prijem u bolnicu.
Šta su stručnjaci saznali o stresu?
Studija je pokazala da dugotrajni, visoki nivo stresa tokom trudnoće može imati potencijalno dugotrajan učinak na djecu. Djeca izložena jakom majčinskom stresu imala su 9,53 puta veću vjerojatnoću da će razviti poremećaj ličnosti od djece čije majke nisu doživljavale stres.
Oni koji su bili izloženi umjerenom stresu imali su četiri puta veće šanse. Naprimjer, to može biti stres povezan s problemima u vezi, socijalnim faktorima ili psihološkim problemima.
Zašto je stres štetan?
Nije poznato kako stres kod trudnica može povećati rizik od poremećaja ličnosti, ali pretpostavljaju kako on dovodi do promjena u mozgu ili kao rezultat naslijeđenih gena. Dosadašnja istraživanja otkrila su također vezu između stresa u trudnoći i razvoja depresije, anksioznosti i šizofrenije.
Istraživači su pokušali sami otkriti konkretne efekte stresa, kontrolirajući druge faktore poput psihijatrijske anamneze trudnica, da li su pušile tokom trudnoće i jesu li imale depresiju.
Šta se može učiniti?
Profesorica Trudi Seneviratne rekla je da bi trudnoća mogla biti stresno vrijeme i da je majkama potrebna podrška.
“Ukoliko se stresa ne riješite, postoji velika vjerovatnoća da će se preliti i u postnatalni period. To je zaista osjetljiva stvar o kojoj treba razgovarati. Ne želimo da roditelji misle da štete svojoj djeci, ali visoki nivo stresa utječe na trudnice”, rekla je ona.
Kako se stres može smanjiti tokom trudnoće?
Žene bi trebale biti podržavane kod kuće i na poslu tokom trudnoće i davati im strategije za suočavanje sa stresom, rekla je Seneviratne.
“Trebaju naučiti da se odmaraju, tražiti podršku i razgovarati s nekim o tome kako se osjećaju”, istakla je.
Preporučuje se i konzumiranje uravnotežene ishrane, prestanak pušenja i redovno spavanje.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.