Sutra, 10. septembra, na Memorijalnoj sceni 2532 sa početkom u 20 sati bit će otvoren 46. Mostarski teatarski festival – Festival autorske poetike.
Festival će ove godine biti u nešto skromnijem izdanju zbog nezavidne finansijske situacije. Postojanje Mostarskog teatra mladih i dalje je ignorisano od struktura vlasti u Mostaru.
Na festivalu će biti izvedeno 7 predstava koje konkurišu za pet festivalskih nagrada i to četiri ravnopravne nagrade “Mravac” za umjetnički stav u bilo kom elementu umjetnosti teatra, te nagradu za najbolju dramaturgiju koja od ove godine nosi ime po preminuloj dugogodišnjoj dramaturginji saradnici Mostarskog teatra mladih Ljubici Ostojić. Direkcija festivala po prvi put ove godine dodijelit će i nagradu za umjetničku hrabrost.
Za otvaranje festivala, koji će trajati do ponedjeljka 13. septembra, publici nude predstavu domaćina “Pusta zemlja” urađenu po čuvenoj istoimenoj poemi T. S. Eliota. Pusta zemlja je duga poema koja je široko priznata kao jedna od najpoznatijih poema 20. vijeka i najznačajnije djelo moderne poezije. Objavljena je 1922. godine. Poema se prvi put pojavljuje u Ujedinjenom Kraljevstvu u oktobarskom izdanju časopisa “The Criterion”, u Sjedinjenim Američkim Državama u novembarskom izdanju časopisa “The Dial”, a u decembru 1922. godine je objavljena kao knjiga. Poznata je po frazama poput “April je najsvirepiji mjesec” “Pokazaću ti strah u pregršti praha” i mantri na jeziku sanskrit “Shantih, shantih, shantih”.
Eliotova poema nam predstavlja legendu o Svetom gralu i Kralju Ribaru u kombinaciji sa prikazom savremenog britanskog društva. Eliot ukazuje na mnoge književne i kulturne aluzije iz Zapadnog kanona, budizma i hinduističkih Upanišada i zato mnogi kritičari i naučnici smatraju ovu poemu mračnom. Kako je poemu pročitao eMTeeM i doveo je u vezu sa društvom u kojem živimo govori predstava.
U predstavi igraju: Sara Kljajić, Sarah Sarić, Irma Lipovac, Miran Bečević, Kemo Krpo, Haris Pašić, Adnan Bratić, Tarik Begović i Anes Mušić, a režirao je Sead Đulić. Ova predstava, stavljena u moderne okvire, je priča svakog pojedinca ponaosob o okolini koja ga pritiska i pretvara u marionetu. Možemo li se oduprijeti?
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.