Naslovnica ZDK Svečana sjedn...

Svečana sjednica gradskog vijeća povodom Dana grada Zenice

84

U okviru obilježavanja Dana grada Zenica danas je održana svečana akademija i sjednica gradskog vijeća na kojoj su o 20. martu, historijskom datumu, govorili predsjedavajući vijeća Goran Bulajić i gradonačelnik Fuad Kasumović, a na prijedlog Ocjenjivačakog suda dodijeljena su godišnja javna priznanja.

Priznanje “Počasnog građanina Grada Zenice” dodijeljeno je šefu Delegacije EU u BiH ambasadoru Larsu Gunnaru Wigemarku, za izuzetan doprinos i veliku podršku Gradu i unapređenju života u Zenici, kroz različite projekte i finansijske investicije, a posebno u segmentu jačanja ugleda i odnosa Grada Zenice i Bosne i Hercegovine s institucijama Evropske unije.

Nagrade Grada Zenice dodijeljene su udruženjima, Odboru za međureligijsku saradnju u Zenici “za jačanje tolerancije i promociju Zenice s najboljim institucionalnim međureligijskim dijalogom u BiH”, te Klubu paraolimpijskih sportova “Baton” za “izuzetan doprinos u resocijalizaciji ratnih vojnih invalida i postignute sportske, kulturne i rezultatima postignutim na edukaciji“.

Prof. dr Alma Mekić-Abazović dobila je “Nagradu grada Zenica” za doprinos u oblasti urgentne medicine, onkologije i radioterapije, profesor Milenko Karović za odgojno-pedagoški rad, doprinos u oblasti muzičkog stvaralaštva i horskog pjevanja, te afirmaciju Zenice i jačanje njenog ugleda u zemlji i svijetu, a prim. dr Elvira Ljevaković za rezultate postignute u oblasti fizijatrijske i medicinske rehabilitacije boračke populacije i dugogodišnji humanitarni rad.

Posebno gradsko priznanje uručeno je četverici pripadnika Policijske uprave Zenica i načelniku PU Admiru Gaziću.

Prema dosad proučenim dokumentima, sadašnje ime grada Zenica prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

U vrijeme vladavine Austrougarske na području Zenice grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja, željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879.), Rudnik uglja (1880.), Fabrika papira (1885.), Željezara (1892.), Kazneni zavod (1886.), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

Stvaranjem socijalističke Jugoslavije počinje jedan buran period u historiji Zenice, tokom kojeg je Zenica značajno uvećala svoju površinu, broj stanovnika, urbanu fizionomiju grada, steći uslove za veliki kulturni, prosvjetni, sportski i društveni razvoj.

Privredni uspjeh je doveo i do ogromnog porasta broja stanovnika, što je zahtijevalo nova ulaganja u gradsku infrastrukturu, izgradnju velikih stambenih blokova, proširenje i unapređenje komunalnog sistema, razvoj saobraćaja itd., što je pogodovalo stvaranju slike Zenice kao sivog radničkog grada.

U teškim vremenima za Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. u vrijeme agresije, veliki dio Zenice je bio oštećen ili u potpunosti srušen, a poslije rata Zenica je napredovala i postepeno se rješavala etikete sivog radničkog grada.

Fena/visoko.co.ba

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.