Svjetska banka, kako je prilikom današnje posjete Zavodu zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK) kazao član Misije Svjetske banke Zlatan Šabić, ovih dana razgovara s vladama Federacije BiH i Republike Srpske o Informatizaciji primarne zdravstvene zaštite, koju provode u sklopu projekta Jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) u BiH.
Projekt je, zajedno sa vladama FBiH i RS-a te Evropske razvojne banke, finansirala i ova institucija.
“Razgovaramo i o planovima za budućnost, kako bi Svjetska banka i dalje mogla da podrži taj razvoj. Naš konkretni posjet ZDK-u odnosi se na informacione sisteme u zdravstvu, jer je prethodni projekt investirao u opremu i softver za porodičnu medicinu, primarnu zdravstvenu zaštitu. Narodski rečeno – uvode se kompjuteri u ljekarske kancelarije.
Vrlo smo zadovoljni kako stvari u ZDK-u funkcioniraju i koji je napredak urađen, ali vidimo i neke stvari u koje još treba investirati, kako bi se priča zaokružila”, kaže Šabić.
Neki se, kaže, efekti investicije već vide, neke su stvari već bolje, jednostavnije, prave se uštede…
“Meni je drago da Vlada ZDK, posebno ZZOZDK, koji je zadužen za informatizaciju, razumiju da je potreban kontinuitet u investiranju i razvoju. Mi smo pozitivni i optimistični u tom smislu, jer imaju dugoročnu viziju i plan investiranja.
ZZOZDK je predvidio 200.000 KM za održavanje ovog što je do sada urađeno, a što je jako bitno. Održavanje se obično zaboravi- kaže Šabić, koji dodaje kako 15 godina pokušavaju da podrže informatizaciju u zdravstvu BiH.”
“Ovo je do sada najbolji pomak, od rata”, ističe Šabić. On dodaje da je, do sada, u FBiH uloženo 10- tak miliona KM u informatizaciju zdravstva.
A, zadovoljna stanjem implementacije, kako je kazala, prve faze informatizacije primarne zdravstvene zaštite u ZDK, bila je i pomoćnica Federalnog ministarstva zdravstva Vildana Doder.
“Ova faza podrazumjeva osnovne pretpostavke, osnovnu infrastrukturu da informaciona tehnologija, uključujući i ZDK, u potpunosti zaživi. Za teritoriju FBiH i domove zdravlja ZDK uspjeli smo nabaviti kilometre i kilometre mrežne opreme, prije toga sačiniti sveobuhvatnu analizu…
Dakle, ući bukvalno u svaki dom zdravlja i osnovnu infrastrukturu pripremiti. Uporedo smo i lobirali kod svih mendžmenta i direktora domova zdravlja po kantonima, pojašnjavali im dugoročne benefite te nabavili odgovarajući broj računara. Njihov broj sigurno nije i dovoljan, ali jeste dovoljan barem za početak implementacije elektronskog zdravstvenog kartona, osnovne medicinske dokumentacije”, kaže Doder, koja dodaje da je porodična medicina prvi front zdravstvenog sektora.
“Nažalost, Projekt jačanja zdravstvenog sektora, u svojoj finansijskoj konstrukciji, nije predvidio dovoljno novčanih sredstava. Ono što je sada bitno je da sa potencijalnim kreditorom, Svjetskom bankom, napravimo sveobuhvatnu analizu i procjenu potreba po kantonima, jer nam nisu ni svi kantoni ravnomjerno razvijeni”, kaže Doder.
Kako je za pripremu novog kreditnog aranžmana potrebno vrijeme, kaže Doder, jako je bitno da imamo dobre menadžmente u kantonalnim ZZO.
“Konkretno, u ZDK-u, smo se uvjerili da imamo razumjevanje u planiranju narednih prioritetnih koraka u radu. Jako je bitno to već imamo i rezervisana sredstva za održavanje ovoga što već sada imamo”, ističe Doder.
Ona dodaje da nije bilo lako krenuti praktično od nule, a u ZDK-u se, kaže, krenulo od nule te su stavili 234 medicinska tima u pogon, plus još po dvije sestre…Trebalo je to sve obučiti za korištenje informatičke opreme.
Nakon što potpuno bude zaživjela informatizacija zdravstva u FBiH, sve bi, kaže Doder, u budućnosti trebalo biti puno lakše. Kako za pacijente i ljekare, tako i kreatore zdravstvene politike u donošenju ispravnih odluka.
“Od predstavnika Svjetske banke dobili smo superviziju projekta koji smo implementirali proteklih više od godinu dana. Raduju me njihove impresije i utisci, jer je ZZOZDK prepoznat kao jedan ogroman potencijal, kada je u pitanju informatizacija zdravstva u ZDK-u.
Mi smo, prema njihovoj ocjeni, udarili dobre temelje i za projekte koji će se realizirati u budućnosti, a koji stvaraju uštede u finansijskom smislu.
A te uštede, onda, možemo koristiti za proširenje prava osiguranika u ZDK”, kaže Begić. Kapacitet ušteda koji se mogu ostvariti informatizacijom zdravstva, kaže Begić, po procjeni stručnjaka, je do čak 30 %.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.