Tešanjska privreda i dalje raste – Rezime 2015.godine

Možda nije vijest činjenica da tešanjska privreda „raste“ u posljednjih šest godina. Pokazatelji da se „rast“ nastavlja tokom 2015. godine predstavljaju podatak vrijedan pažnje, ali podatak da i dalje tešnjska privreda „raste“ jeste svojevrsni fenomen koji već odavni prevazilazi lokalne i nacionalne okvire i postaje nešto što ću nazvati „regionalni brend poslovne izvrsnosti“.

Analizom podataka o broju zaposlenih na području općine Tešanj, vidimo da se taj broj vrtoglavo približava magičnom broju od 11.000. Naime, prema podacima od 30.09.2015. godine, broj zaposlenih na području općine Tešanj je iznosio 10.831 lice. Ovo je povećanje za 753 zaposlena u prvih devet mjeseci 2015. godine, dok to povećanje gledajući u odnosu na 2010. godinu iznosi 2.720 novih radnih mjesta i čak 3.859 više zaposlenih nego 1991. godine. Ovo je povećanje od 55,35% i ogroman poticaj lokalnoj ekonomiji.

S druge strane, broj nezaposlenih vrtoglavo pada i prema posljednjih podacima od 01.12.2015. godine iznosio je 7.382 nezaposleno lice. Ovo je najniži broj nezaposlenih u posljednjih šest godina i za 470 lica manje nego 2014. godine ili za čak 778 lica manje nezaposlenih nego 2013. godine na području općine Tešanj. Ipak u strukturi nezaposlenih lica još se nalazi 295 nosioca VSS zvanja i 26 sa VŠS stručnom spremom. Velika većina VSS nezaposlenih lica je sa stručnom spremom društvenog  usmjerenja.

Ako sumiramo podatke o povećanju broja zaposlenih i smanjenju broja nezaposlenih u periodu 2010-2015. godina, dolazimo do podatka 3.498 novih lica koji su uvedeni u radno pravni status na području općine Tešanj, što čini 32,3% od ukupno zaposlenih na području općine Tešanj u 2015. godini.

Podaci o robnoj razmjeni tešanjske privrede za prvih 9 mjeseci u 2015. godini, govore da je izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 255.350.127 KM na tržište više od 50 država, a istovremeno je uvezeno roba i usluga u vrijednosti od 251.637.301 KM sa tržišta više od 40 država širom svijeta. Pokrivenost izvoza uvozom iznosi 101,48%, a izvoz za prvih 9 mjeseci 2015. godine iznosi 73,38% izvoza iz 2014. godine. Dominantnih deset tržišta kada je riječ o o izvozu su: Njemačka (pokrivenost  izvoza uvozom 136,01%), Italija (88,36%), Slovenija (106,65%), Nizozemska (174,81%), Austrija (160,62%), Španija (592,71%), Češka (186,39%), Hrvatska (25,46%), Slovačka (327,59%) i Turska (95,21%). Iz prezentovanih podataka je vidljivo da samo sa tri među top deset tržišta trgovinski bilans razmjene općine Tešanj nije pozitivan (Hrvatska, Italija i Turska), a među 10 top izvoznih tržišta samo Turska nije punopravna članica EU. Među više od 50 izvoznih tržišta tešanjske privrede, u prvih devet mjeseci je na čak 18 tržišta izvezeno više od 1 milion roba i usluga, sa tendencijom i potencijalom da taj broj poraste na 25 država do kraja 2015. godine. Primjetan je veliki trgovački deficit sa tržištima Hrvatske i Srbije prvenstveno  zbog  uvoza roba široke potrošnje, tako da tu treba tražiti prostor za dalji rast i razvoj domaće proizvodnje.

Tri tržišta Njemačka, Italija i Slovenija čine cca. 70% izvoza tešanjske privrede. Ekonomska razmjena sa Njemačkom je na nivou 200 miliona KM, sa Italijom daleko iznad 100 miliona KM, sa Slovenijom iznad 50 miliona KM na godišnjem nivou. Veliki potencijal za unapređenje ekonomske razmjene i izvoza predstavljaju tržišta Kosovo, Albanija, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Mađarska, Hrvatska, Francuska, Belgija, Egipat, pa čak i        Kina i Južna Koreja.

Ako analiziramo poslovanje tešanjskih firmi u 2015. godini, dolazimo do impozantnih podataka. Analizirajući sektor trgovine na uzorku 13 firmi uočen je broj zaposlenih iznad 1.000 radnika (godišnji rast 12,83%) sa izvozom tri firme iznad 60 miliona KM i prometom iznad 720 miliona KM. Značajan rast će ostvariti firme Farex, Mepromex, Silk-Trade, AS, Life-Oil i dr. Najznačajniji promet u nevedenom sektoru ostvarit će HIFA-Oil, AS, Hifa, Farex i Mepromex. Ovaj sektor je „lokomotiva“ razvoja i potvrda činjenice da su tešnjaci „dobri trgovci“. Konkurentska prednost leži u činjenici da mnogi „trgovci“ idu u proizvodnju, a ujedno su i značajni izvoznici.

Sektor metaloprerade za proizvodnjom metalnih i hemijskih proizvoda za potrebe autoindustrije predstavlja „kičmu“ lokalnog ekonomskog razvoja u Tešnju. Analizirano je 20 najreprentativnijih firmi, koje zapošljavaju iznad 1.800 radnika sa povećanjem broja zaposlenih na godišnjem nivou sa stopompovećanja od 10,27%, izvozom iznad 135 miliona KM i godišnjim prometom iznad 220 miliona KM. Izvoz je usmjeren na tržište više od 50 država. Rast prometa se očekuje kod firmi: Saračević, BME, MHBA, Koala-Paintings, Pobjeda, Kalim, Medena Commerce, Inox-Ajanović, Belif, Eko-servis i dr.

Sektor prerade tekstila, kože i proizvodnje obuće je radno intentivan sektor značajan u smislu izvoza i zapošljavanja na lokalnom nivou. Na uzorku 20 firmi uočen je promet cca. 56 miliona KM gdje je izvoz dominantan, uz povećanje broja zaposlenih i izraženu potrebu za kvalifikovan radnom snagom. Rast u poslovanju tokom 2015. godine bit će ostvaren kod firmi: Kotex, Socksmaker, Alpina-Bromy, Art i druge. Izvoz je usmjeren na više od 20 različitih tržišta sa stopom povećanja 10,79% na godišnjem nivou, uz povećanje prometa iznad 9% i brojem zaposlenih cca. 2.000 radnika u ovom sektoru na lokalnom nivou.

Sektor drvoprerade i proizvodnje namještaja je veoma propulsivan i u ekspanziji okarakterisan kroz analiziranih 7 firmi sa prometom iznad 21 miliona KM, izvozom iznad 7 miliona KM sa stalnim rastom i brojem zaposlenih cca. 300 radnika. Izvoz se vrtoglavo približava broju od 40 država, a veoma su interesantna tržišta Amerike i Dalekog Istoka. Očekuje se povećanje prometa kod firmi: Artisan, Nord-Ent, Salkić, Arteco, i druge.

Sektor prerade hrane i proizvodnje napitaka je nešto što često nazivam „netradicionalni industrijski sektor“ općine Tešanj. Analizirali smo 15 firmi i vidljivo je da njihov promet prevazilazi 150 miliona KM (sa sektorom trgovine promet je blizu 280 miliona KM) na godišnjem nivou ako se razdvoji segmet trgovine i proizvodnje koji je prisutan kod nekih od analiziranih firmi. Stopa povećanja broja zaposlenih na godišnjem nivou je iznad 9% u sektoru, sa izvozom na više od 10 tržišta, a ako se posmatra izvoz AS group onda je izvoz na tržišta više od 25 različitih država. Prvi izvoz iz BiH na tržište Iraka upravo dolazi iz ovog sektora i iz Tešnja.Rast tokom 2015. godine ostvaruju firme: MADI, JAMI, AS, Subašić, Zema, Oaza

Sektor građevinarstva bilježi rast na području općine Tešanj. Povećanje broja zaposlenih sa godišnjom stopom od 6%, prometom oko 100 miliona KM (na uzorku 11 firmi promet je bio iznad 92 miliona KM),. Procjene govore da će tokom 2015. godine povećanje prometa biti za cca. 20%  u odnosu na prethodnu godinu. Rast u poslovanju bit će ostvaren kod firmi Inžinjering, Inter, Famus-gradnja, Hrvić-gradnja i drugi.

Promet firmi iz Tešnja u 2015. godini prekoračit će 1,5 milijardi KM, promet firmi kojima  su vlasnici „Tešnjaci“ daleko je iznad 3,3 milijarde KM u poređenju sa prometom firmi  na nacionalnom nivou od 56 milijardi KM je podatak vrijedan respekta. Nove akviziije tešanjskih firmi se neprekidno uvećavaju, najnovija je preuzimanje firme Vega fruit od strane AS grupacije o čemu su mediji već izvijestili.

Na kraju možemo zaključiti: Ko kaže da se ne može, ako se zna i umije. Umjesto da kažemo da sve možemo, korisnije je da radimo ono što najbolje umijemo“. Tešanj i njegova privreda i dalje „raste“ i nastavit će da „raste“.

Dr.sci. Ismar ALAGIĆ dipl.inž.maš., Direktor, TRA Agencija za razvoj općine Tešanj