Tragom isporuke helikoptera Hrvatskoj i Srbiji: BiH može imati 21 borbeni helikopter i 62 lovačka aviona

Piše: Predrag ZVIJERAC

Američka vojska isporučila je hrvatskoj vojsci pet od ukupno 16 napadačko-izviđačkih helikoptera OH-58D Kiowa Warrior.

Riječ je o donaciji korištenih i servisiranih letjelica starih četiri do šest godina, vrijednoj oko 425 miliona maraka. I Vojska Srbije je prije mjesec za oko 45 miliona maraka kupila dva nova ruska transportna helikoptera Mi-17V-5, prve nove helikoptere u povijesti koji će se pridružiti onima “naslijeđenim” iz doba JNA koji su stari čak 36 godina.

Bosna i Hercegovina također planira obnoviti svoju avijaciju. Vijeće ministara BiH odobrilo je u decembru prošle godine 300 miliona maraka koliko bi se trebalo uložiti u sljedećih deset godina.

Kontrola naoružanja

Prema Sporazumu o sub-regionalnoj kontroli naoružanja, Oružane snage BiH mogu imati i 62 borbena aviona, no od takve zaštite našeg neba se davno odustalo.

Oružane snage BiH imaju dvije helikopterske eskadrile. Jedna je stacionirana u Sarajevu i čine ju donirani američki helikopteri Bell UH-1H kakvi su korišteni u vijetnamskom ratu. Prema posljednjim podacima do kojih smo došli, od 13 helikoptera ispravna su dva.

Druga eskadrila smještena je u Banjoj Luci i čine ju ruski helikopteri Mi-8 naslijeđeni iz doba JNA i stari i više od tri decenije. Od osam modela Mi-8T ispravna su četiri, od tri Mi-8MTV ispravna su dva kao i jedan helikopter Mi-17. OSBiH također raspolažu i sa 13 lakih, višenamjenskih helikoptera “Gazelle”, kakve su nekad rađene u mostarskom Sokolu, od kojih je, prema posljednjim podacima, ispravno sedam.

Okvirno je predviđena kupovina 11 novih helikoptera, najvjerovatnije transportera L2 “Super Puma” od francusko-njemačkog konzorcija Airbus Helicopters. Predviđen je i generalni remont i održavanje “rentabilnih” letjelica kojima raspolažemo. Cijena jedne Super Pume kreće se oko 25 miliona maraka, bez “dodatne opreme” poput naoružanja ili opreme za gašenje šumskih požara, dok remont helikoptera košta u prosjeku oko četiri miliona maraka. Ukupno bismo, u skladu sa Bečkim i Dejtonskim sporazumom, imali 21 helikopter. Kad će se krenuti u realizaciju ovog plana, još uvijek je neizvjesno.

Oslonjeni na donacije

OSBiH danas ima i nešto manje od stotinu pilota, među kojima je i desetak pilota borbenih aviona koji stoje u garažama i svi su “za staro željezo”. Prosječna starost pilota je 42 godine i gotovo svi će do 2025. godine, do kad bismo trebali obnoviti avijaciju, otići u penziju. Zbog toga je u planu školovanje 39 mladih pilota u partnerskim zemljama za što se planira dodatnih oko 7,8 miliona maraka.

Glavni problem Oružanih snaga BiH je što nema dovoljno novca ni za osnovnu obuku. General pukovnik Anto Jeleč, načelnik Zajedničkog štaba OSBiH, nedavno je izjavio da BiH ima zastarjelu opremu, da nema ni dovoljno vojnih poligona, niti jedan moderan centar za obuku te da se novac i vojnici uglavnom troše na čuvanje neperspektivne vojne imovine. NATO, EUFOR i američki Ured za odbrambenu saradnju (ODC) pomažu u obuci, dok se novac za modernizaciju očekuje od prodaje viška naoružanja.

Čime gasiti požare

Za razliku od susjednih zemalja, u BiH helikoptere ili avione nemaju Civilna zaštita, vatrogasci ili hitne službe. Što se policijskih agencija tiče, MUP RS-a ima jednu Gazellu, a MUP FBiH BELL 206 i svi se rijetko koriste. Za hitne evakuacije koriste se helikopteri Oružanih snaga (OS) BiH ili u pomoć priskače EUFOR. Hrvatska ima i Canadaire u sklopu svojih Oružanih snaga kojima je pomagala u gašenju požara i u Hercegovini. I u BiH se spominjala nabavka manjih Air Tractora, ali sve je “zapelo” na priči hoće li oni operirati unutar OSBiH ili neke entitetske avionske službe.

Limiti za BiH

410 tenkova (FBiH 237, RS 137)

340 oklopnjaka (FBiH 227, RS 113)

1.500 komada artiljerijskog oružja (FBiH 1.000, RS 500)

62 borbena aviona (FBiH 41, RS 21)

21 helikopter za napade (FBiH 14, RS 7)