Trgovina isplatnija, tradicionalnim zanatima prijeti izumiranje

413

Do prosperitetnije zemlje teško ćemo doći ako ne stimuliramo poduzetništvo u domaćoj radinosti.

Draga uspomena sa svakog putovanja je kupljeni suvenir kao podsjetnik na posjećenu destinaciju. U trci za zaradom sve je više uvezenih jeftinih proizvoda na bh. turističkim mjestima kojim promovišemo kulturu i znamenitosti drugih, što u svijetu nije slučaj. Turisti, ne razmišljajući o autentičnosti, kupuju ono što je povoljnije.

Vrijedne rukotvorine bh. zanatlija ne mogu biti konkurentne u odnosu na uvezene jer je njihov gotov proizvod ispod kupovne cijene sirovina bh. obrtnika. Zato je sve više onih koji se okreću trgovini.

Danas ćete naći možda 40 kazandžijskih radnji od kojih se samo u 10 proizvodi, a ostali trguju. Što se tiče sirovina, bakra kod nas ima kupiti, ali do kalaja se teško dolazi. Sirovine su mnogo skuplje nego vani i roba iz Turske i Kine je jeftinija, priča kazandžija Edin Kazaz.

U obilju suvenira, nekad je teško uočiti one sa ovih prostora. Cijena unikatnih proizvoda u odnosu na uloženi rad i trud je potcijenjena. “Ljudi se snalaze, preživljavaju. Ako ostavim pet dana da napravim filigransku narukvicu, teško da će mi je neko platiti 400-500 maraka, jer su tolike plaće”, kaže predsjednik Obrtničke komore FBiH Mirsad Bektić.

Zanatlije smatraju da su drugačiji propisi i njima bi bilo lakše. “Problem je i u Upravi za indirektno oporezivanje, koja je ukinula pravo obrtiku, tj. zanatliji da može uvesti repromaterijal, a da izveze gotov proizvod. Od početka prošle godine apelujemo da se to promijeni”, dodaje Bektić.

U posljednjih pet godina broj obrtika manji je za 2.000. Radi podrške deficitarnim zanimanjima u Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta FBiH insistiraju na donošenju novog zakona. “Smisao izmjene je olakšati obrtnicima registraciju za različita zanimanja. Postoji veliki broj talentovanih ljude i zašto im ne dozvoliti da rade, a tržište će pokazati vrijedi li njihov rad ili ne”, kaže Mehmed Zolj, stručni savjetnik u Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.

Da u budžetskoj kasi ima više novca i broj privrednika bi bio veći. “Od 566 korisnika koji su zadovoljili uvjete javnog natječaja 261 je dobilo sredstva, a to je preko milion i 390 hiljada maraka. To je na broj obrtnika malo, ali zbog nedostatka sredstava toliko možemo učiniti”, ističe Zolj.

Bez konkretne podrške vlade u budućnosti scenarij izumiranja tradicionalnih zanata i rasta sive ekonomije gotovo je neizbježan.

Komentari

komentara