Konzumiranje određenih vrsta namirnica više ne zavisi od godišnjeg doba.
Zahvaljujući konzerviranju i smrzavanju hrane, nije neobično jesti kukuruz šećerac čitave godine. Ipak, postoje malo poznate činjenice o namirnicama koje su obrađene na ovaj način, zbog čega su česte nedoumice po pitanju njihovog sastava i hranjivosti.
Tako su stvoreni i mitovi o konzerviranoj hrani.
Smrznuta i konzervirana hrana nije kvalitetna
Konzervirana hrana omogućava konzumiranje određenih grupa namirnica i van sezone, a procesi kojima se hrana dovodi u ovo stanje čini je veoma sličnom svježoj. Štaviše, brojna istraživanja su pokazala da ne samo što joj ne nedostaje kvalitet i hranjive materije, nego je konzervirana hrana ponekad i zdravija od svježe. Upotrebom fizičke metode pasterizacije, hrana se konzervira fizičkim i hemijskim metodama, pri čemu se pribjegava pasterizaciji i dolazi do uništavanja mikroorganizama štetnih po zdravlje. Ovakva obrada čuva ukus hrane, baš kao i vitamin C. Zamrzavanjem se zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama, a sušenjem se usporava proces njihovog djelovanja. S druge strane, tu su i hemijske metode, koje sprečavaju dejstvo bakterija ili ih potpuno uništavaju, ali i biološke metode.
Obradom hrana gubi hranjive materije
Prerađeni proizvodi, smatraju stručnjaci, sadrže podjednaku količinu vitamina i minerala kao svježa hrana ili je, čak, ima u većoj količini jer se za konzerviranje upotrebljavaju isključivo najbolji plodovi na vrhuncu zrelosti, i to vrlo brzo nakon berbe, zahvaljujući čemu ne gube ili gube vrlo malo hranljivosti. Isti je slučaj i sa smrznutim povrćem, koje se obrađuje nekoliko sati poslije branja, pa tako ove namirnice sadrže važne nutritivne elemente, poput vitamina, minerala, biljnih vlakana, karotina, flavonoida itd.
Svježe je uvijek bolje
Ukoliko ste se odlučili za konzerviranu ribu ili paradajz prije nego za svježe – niste pogriješili. Zahvaljujući načinu obrade ovih namirnica, konzervirani paradajz, na primjer, sadrži i do četrdeset procenata više antioksidanasa i likopena nego svjež.
radiosarajevo.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.