Naslovnica Preporuka Teme Turčilo za N1...

Turčilo za N1: Postojala je politička volja da se BHRT uruši

143

BHRT najavljuje privremeno gašenje programa, a rješenja ni na vidiku. Parlamentarci tvrde nema načina da do 30. juna riješe problem, u rukovodstvu BHRT-a kategorični – “ne odustajemo”.

Najviše će ispaštati radnici. Njih 863 u narednih mjesec dana živjeće u neizvjesnosti, a svoj komentar dala je i profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Lejla Turčilo.

Ona smatra da ne postoji nijedna evropska zemlja koja nema iskustvo Javnog servisa, ali da privremeno gašenje signala uskraćuje građane za informaciju.

“Postoji obaveza, i baštini se tradicija da sve zemlje imaju Javni servis kako bi građani imali nepristrasne informacije. Javni servis je tu da o trošku građana obezbijedi informacije, a njegov gašenje ili privremeno ukidanje je loš znak za državu i građane”, kaže prof.dr Turčilo.

“Kod nas je situacija takva da se ne gasi cijeli sistem. Trebamo podsjetiti građane da se naš sistem sastoji od sistema na nivou države i dva entitetska emitera, koji nastavljaju svoje funkcionisanje”, smatra profesorica na FPN.

Kaže da BHRT i BHR1 nestaju kao integrirajući dijelovi usmjereni na građane, a ne na etničke skupine, što znači isključivanje dijela građana na pravo da zna je opasnost.

“Svuda su Javni sistemi u krizi, na finansijskoj i materijalnoj osonovi. Kriza nije dramatična kao u BiH, ali svuda su u krizi što se njihovih uloga tiče”, izjavila je Turčilo koja podcrtava da građani više ne prave linearnu diskusiju putem TV-a.

SAD imaju drugačiji sistem, ali Javni servis postoji, nigdje u svijetu nije upitno da li treba postojati.

“Ukidanje Javnog servisa je prvi korak ka ukidanju jednog dijela identiteta države”, pojašnjava Turčilo.

“Kada govorimo da trebamo imati JS, to ne znači da treba i amnestirati one koji su ga doveli na ovaj nivo. Stranke, politički pojedinci, menadžment, upravni odbor ili pojedinci – ta se pitanja moraju riješiti, jer 863 ljudi ne zna svoju budućnost”, smatra.

Pitanje je i da li je Javnom servisu uopće potreban toliki broj ljudi, a racionalnim i sistemskim pristupom se to mora riješiti.

“Moramo znati kakav JS treba biti, da li etnički treba da bude podijeljen. Treba da postoji, ali ne znači da treba da postoji na način kako postoji danas. Treba ga redefinisati. Polazna osnova mora biti da nam Javni servi treba, i da građani moraju biti ispred etničkih podjela”, pojašnjava Lejla Turčilo.

“Ako prestane emitovanje signala, to znači da će ono teško ponovo početi. Značajno je napomenuti da rješavamo stvari u 12:05, jer ovo nije problem koji je jučer nastao. Rješenje se moglo naći da je bilo političke volje. Nije postojala volja da se JS ne ugasi, postojala je politička volja da se JS uruši na nivou koji je građanski i državni, a to je BHRT”.

Kazala je da BiH ima predstavnike na vlasti koji su javno pozivali na bojkot Javnog servisa, Zakon o korporacijama nije funkcionisao – odnosno njegova primjena, a sve to znači produžavanje agonije.

Njen stav je da sistemsko rješenje mora postojati.

Sa sličnim problemima se suočavaju i Srbija i Hrvatska. Ipak, situacija sa RTV Vojvodina je jasnija, jer je politički pritisak bio vidljiv, sa otpuštenim urednicima preko noći. Građanima je odmah bilo jasno da neko ugrožava njihovo pravo.

“Kod nas je situacija latentno plasirana. Predstavljeno je kao da su problemi unutar JS nerješivi, da se ne radi, da je previše ljudi zaposleno i to se stavlja u sliku sa lošim privatizacijama, pa će tajkuni donijeti sretno rješenje. Mislim da građani nisu osviješteni da im treba i zašto im JS treba. Treba odlučiti kakav nam Javni servis treba i treba podsjećati građane da je ovo politički plan rušenja JS”, zaključila je prof. dr. Lejla Turčilo.

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.